Istarska regionalna energetska agencija dovršila je studiju 'Planiranje razvoja uključive vjetroelektrane na moru za područje Istarske županije', a zanimljivo je kako se u njoj navode i mogući turistički benefiti
Izgradnja vjetroelektrana na moru u Hrvatskoj za sada nije uvrštena u prostorne planove, trenutno nema pretpostavki ni za davanje koncesija, ali bude li omogućeno, vjerojatno će 'niknuti' uz obalu Istre.
Pučinske vjetroelektrane su monumentalni projekti, po pitanju investicije i snage. Kako navode autori studije, tipično su veće od 1 gigavata instaliranog kapaciteta, obuhvaćaju prostor od 400 četvornih kilometara i više, a stoje vrtoglavih od dvije milijarde eura naviše, piše Forbes Hrvatska. U Istri bi se načelno radilo o 500 megavata.
vezane vijesti
Među ostalim, studijom je obuhvaćen i utjecaj na turizam.
'Pučinske vjetroelektrane su najbrže rastući segment plave ekonomije u Europi. Zapošljavaju više radnika nego ribarstvo. Međutim, što su bliže obali, to više ometaju nesmetan pogled na pučinu turistima, pa se primjedbe lokalne zajednice uglavnom odnose na narušavanje besprijekornog pogleda. Najmanja je zabrinutost primjećena u lučkim općinama', opservacija je iz dijela studije o utjecaju na turizam, gdje se daju primjeri iz Danske.
Navodi se i da se zabrinutost vlasnika apartmana da će im prisutnost pučinske vjetroelektrane smanjiti cijenu najma apartmana, odnosno nekretnine u slučaju prodaje, pokazala bez osnove u većini slučajeva.
Život oko pučinskih vjetroelektrana se detaljno regulira
Autori studije poručuju da lokalne meteorološke stanice mogu dati odgovore o vidljivosti pučinskih vjetroelektrana s obale u turistički najatraktivnijem dijelu godine. U dijelu studije pak koji govori se o vizualnom utjecaju pučinskih vjetroelektrana, navodi se da visine rotora vjetroagregata mogu doseći i 300 metara, a u budućnosti se to može i povećavati.
Život oko pučinskih vjetroelektrana svakako nije baš jednostavan, obično ga se detaljno regulira, a u Britaniji, Danskoj i Poljskoj one su otvorene za tranzit, komercijalnu i rekreativnu upotrebu.
'U Poljskoj je limitirana duljina plovila na 50 metara i postoji zona sigurnosti od 100 metara od vjetroagregata. Belgija i Njemačka ne dozvoljavaju rekreativnu plovidbu zbog bojazni od oštećenja vjetroagregata i sporova s osiguravajućim kućama. U Nizozemskoj postoje pravila za rekreativnu plovidbu unutar vjetroelektrane poput maksimalne duljine plovila od 24 metra, isključivo dnevne plovidbe, udaljenosti od minimalno 50 metara od vjetroagregata i 500 metara od visokonaponske stanice, zabrane sidrenja na području vjetroelektrane, zabrane ronjenja, odlaganja smeća ili surfanja sa zmajem te obveze opremljenosti plovila satelitskim prijemnikom', pišu autori studije.
Turistički potencijal
Navodi se kako vjetroelektrana može osim osnovne funkcije proizvodnje električne energije, imati i turističku.
'Mogu se označiti rute za rekreativnu plovidbu, ronjenje na umjetnim grebenima, označiti vjetroagregat za organizirani posjet, otvoriti restoran ili kafić ili platformu za treninge. Scroby Sands pučinska vjetroelektrana (u Engleskoj, op.ur.) privlači oko 35 tisuća posjetitelja godišnje. Ulaz je za turiste besplatan, a vjetroelektranom upravlja E.ON koji i plaća radnike', navodi se u studiji.
Recimo na koncu da je najviše pučinskih vjetroelektrana krajem 2022. godine u Europi imala Velika Britanija (14 gigavata), Njemačka (8 gigavata), Nizozemska (3 gigavata), Belgija i Danska (svaka po 2 gigavata), dok je plan EU 61 gigavat do 2030. godine, a 340 gigavata do 2050. godine, navodi se u studiji koju je za IRENA-u izradio Energetski institut Hrvoje Požar, a financirao Fond za bilateralne odnose EGP i Norveškog financijskog mehanizma za razdoblje 2014. – 2021. godine.
