'Nastavno na najavu mađarske vlade da će izgraditi ogradu visoku četiri metra u duljini od 175 km na granici sa Srbijom, kako bi fizički spriječila daljnji priljev ilegalnih migranata (oko 10.000 u posljednje vrijeme), smatram da svojevrsni 'zid' ne može biti rješenje za problem ilegalnih migracija u Europi, čak i ako je ova odluka u okvirima pravne stečevine EU', kaže Andrej Plenković, zastupnik HDZ-a i EPP-a u Europskom parlamentu. Fizička prepreka, smatra, neće biti dovoljna - ako ne postoje drugi učinkoviti mehanizmi sprječavanja ilegalnih migracija. Izgledno je, objašnjava, da će krijumčari ljudima pronaći druge načine da ilegalni migranti dođu u članice EU.

'Važan aspekt pronalaska rješenja je suradnja s tranzitnim zemljama - poput Srbije. Činjenica da je nedavno uhićeno skoro 40-ak srpskih policajaca i carinika koji su se bavili trgovinom ljudima, izuzetno je zabrinjavajuća. To znači da EU u procesu pristupnih pregovora sa Srbijom mora veliku pozornost posvetiti ispunjavanju kriterija iz poglavlja 24 koje se odnosi na pravdu, slobodu i sigurnost', poručuju eurozastupnik HDZ-a.

Aktualni problem ilegalnih migracija, nastavlja, zahtijeva 'cjelovito europsko rješenje' koje se mora temeljiti na dvama osnovnim načelima: solidarnosti i odgovornosti. 'Pritom treba maksimalno iskoristiti Europsku agenciju za upravljanje i operativnu suradnju na vanjskim granicama EU - FRONTEX, Europski potporni ured za azil, posebne odjele EUROPOL-a te Fond za azil, migracije i integraciju, kao i druge mjere koje EU poduzima u posljednje vrijeme poput pomorske operacije na Sredozemlju ili stavljanja na raspolaganje dodatnih proračunskih sredstva za operacije Triton i Posejdon', misli Plenković.

Problem ilegalnih migracija, dodaje, treba adresirati na njegovu izvoru, odnosno, suradnjom sa zemljama gdje se zbog ratova, kriza, siromaštva i pokreću valovi migranata, prije svega na Bliskom istoku i u Africi. 'EU ima niz mehanizama (tzv. Rabat, Kartum, Budimpešta i Prag - procesi) putem kojih vodi dijalog sa zemljama odakle dolaze migranti, a priprema se i velika konferencija u studenome na Malti gdje će se susresti šefovi država i vlada EU s afričkim državnicima', jasan je eurozastupnik.

U kontekstu Europske migracijske politike, a slijedom predložene Komisijine Agende o migracijama - članice EU, kaže, rade na kombinaciji mjera politika unutarnje i vanjske sigurnosti radi suzbijanja ilegalnih migracija. 'S tim u vezi očekujem da Europsko vijeće idućeg tjedna donese odluke o daljnjem radu na Unutarnjoj sigurnosnoj strategiji EU, kao i novoj širokoj Strategiji EU za vanjsku i sigurnosnu politiku tijekom 2016. godine', zaključio je Plenković.

Eurozastupnik ORaH-a i skupine Zeleni / Europski slobodni savez Davor Škrlec kaže da Orban s ovom ekscentričnom najavom, kao i nekim drugim izjavama, prije provocira Europsku uniju, odnosno, Europsku komisiju. 'Orban je nedavno imao prijedlog za uvođenjem smrtne kazne, a sada bi gradio zid. Očito ide u neku radikalizaciju kojom želi pokazati kako štiti nacionalni dignitet Mađara i valjda ispunjava ono što je obećao na nacionalnim izborima, iako to zapravo nije u koncesiji nikakve europske politike', objašnjava Škrlec i dodaje da je jasno da provocira i Komisiju i Parlament i sve institucije europske politike.

Europska komisija, nastavlja, može protiv Orbana i Mađarske pokrenuti postupak pred sudom u Strasbourgu, ali misli da ne treba kažnjavati mađarski narod zato što ima premijera koji je malo na svoju stranu. Eurozastupnik smatra da ljude treba smjestiti i procijeniti jesu li njihovi zahtjevi opravdani i koji su motivi njihova dolaska jer treba biti oprezan s obzirom na to da se u masi mogu potkrasti i oni koji nemaju dobre namjere.

'Problem je što ta procedura predugo traje, oni koji dođu u Hrvatsku od šest do devet mjeseci, to vrijeme lutaju po zemlji uz minimalne prihode i loše životne uvjete. Stjecajem okolnosti zbog toga mogu postati prijetnja tako da uđu u kriminal, ne svojom voljom, nego samo da prežive', upozorava Škrlec.  Europarlamentarac ORaH-a predlaže da bi, ovisno kojoj skupini imigrant pripada, mogli uvesti primjere prakse koju imaju druge države, poput Kanade, gdje se unaprijed zna koji su profili zanimanja interesantni. Tako bi u EU ljudi točno znali unaprijed gdje će aplicirati.

Škrlec misli da je kvota koja se predlaže  za prihvat izbjeglica u EU preniska. 'Zemlje koje graniče sa Sirijom, poput Libanona, primile su milijun i pol, dva milijuna izbjeglica iz te zemlje. Što je onda 30 tisuća? Sjetimo se da je u Hrvatskoj bilo milijun i pol izbjeglica', podsjetio je. Problem je što imamo vlade u Europskoj uniji koje su na vlast došle upravo na platformi radikalizacije odnosa prema izbjeglicama, misli Škrlec, i sad je njima problem kako objasniti svojim građanima, koji su ih na temelju toga izabrali, da oni moraju prihvatiti još neke imigrante koji dolaze u Italiju i Francusku. 'To je problem i bumerang koji im se na neki način vratio', zaključuje Škrlec.