Mađari zamjeraju hrvatskoj strani navodno nepoštivanje ugovora o plinskom poslovanju dok Hrvatska tvrdi da su upravljačka prava u najvećoj domaćoj naftnoj kompaniji nepravedno prepuštena u ruke Mađara posredstvom Ive Sanadera koji je za tu 'uslugu' dobio pozamašnu svotu novca.

MOL je prvi pokrenuo arbitražu protiv Hrvatske i to u studenom 2013. Ta se arbitraža vodi u Međunarodnom centru za investicijske sporove u Washingtonu.

U tom sporu MOL, kao vlasnik 49 posto dionica Ine, tvrdi da Vlada nije ispunila obveze iz Glavnog ugovora o plinskom poslovanju i njegovih dodataka iz 2009. Njime se država tada obvezala da će od Ine preuzeti skladištenje i prodaju plina te cjelokupnu Ininu domaću proizvodnju plina otkupljivati po tržišnim cijenama u idućih 15 godina.

Mađari traže dvije milijarde kuna

To se ipak nije dogodilo, već je Ina preko svoje tvrtke Prirodni plin nastavila lokalnim distributerima prodavati plin po reguliranoj cijeni, a kupovati ga od Ine kao proizvođača po višoj cijeni. Nagomilali su se tako gubici pa su u MOL-u izračunali da su izgubili oko dvije milijarde kuna i pokrenuli arbitražu kako bi nadoknadili štetu.

U siječnju 2014. Vlada, tada pod vodstvom Zorana Milanovića, MOL-u uzvraća udarac pokretanjem arbitraže na pri UN-ovoj komisiji za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL) u Ženevi.

Hrvatska traži da se isti dokument - Glavni ugovor o plinu - te dionički ugovor iz 2009. proglase ništavnima. Traži se i naknada štete kao posljedice tih loših ugovora – glavni hrvatski argument u ovoj priči bila je pravomoćna presuda bivšem premijeru Ivi Sanaderu za uzimanje mita od predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernadija. Vlada je tada tvrdila da dokumenti jasno dokazuju korupciju zbog kojih je Sanader Mađarima prepustio kontrolu u Ini.

Sanader opet pred sudom

Međutim, Ustavni sud je ukinuo tu pravomoćnu presudu Sanaderu i cijeli slučaj ponovno prepustio u ruke Županijskog suda u Zagrebu. Sanader je u petak otputovao u London kako bi svjedočio pred sudom.

Prije odlaska HRT-u je rekao kako on 'nije svjedok MOL-a, već svjedok istine'. 'Arbitraža se vodi na prijedlog vlade Zorana Milanovića koja ju je pokrenula optužujući mene da sam primio mito i optužujući MOL da mi je mito dao. To ništa nije istina. To nije dokazano na hrvatskom sudu. Milanović i njegova vlada su podizanjem tužbe prije nego što je proces gotov poručili Vrhovnom sudu, ukoliko prihvati našu žalbu, da je izdajnik. Drugo, mita nije bilo. To tvrdim danas, tvrdio sam jučer i tvrdit ću sutra', izjavio je Sanader za Dnevnik 3 HRT-a.

Ekonomist Ljubo Jurčić rekao je za tportal kako su obje arbitraže zapravo nepotrebne jer i Hrvatska i MOL imaju oko 90 posto zajedničkog interesa, zbog čega bi najbolje bilo sjesti za stol i dogovoriti se.

Dogovor postaje izgledna opcija

'Ne znam kako će arbitraže završiti, ali sam siguran da nisu bile potrebne. Interes jedne i druge strane jest da Ina bude uspješna kompanija. Razlike su nastale zato jer MOL kao ulagač želi u što kraćem roku ostvariti što veći povrat i to je normalno. Hrvatski interesi mogu biti dugoročni, primjerice možemo tražiti veća ulaganja u istraživanje', rekao je Jurčić za tportal.

Napominje kako se u zadnjih 15 godina situacija u naftnoj industriji dramatično promijenila te je cijeli sektor postao izazovan, zbog čega bi zbog Ine bilo najbolje da se obje strane što prije dogovore oko sudbine te tvrtke. 'Nikakva dugotrajna arbitraža nije ni u čijem interesu', zaključio je Jurčić, a inače je pokrenuo arbitražu protiv Slovenije zbog neisporučene struje iz elektrane Krško. Taj je slučaj Hrvatska dobila, zbog čega će Slovenija isplatiti HEP-u 40 milijuna eura.

Dobro upućeni sugovornik, koji je i sam bio u nekoliko arbitraža, rekao je kako ovi slučajevi ne vode nikamo – naime, arbitražni sudovi rijetko donose konkretne odluke. Oni suočene stranke ili redovito mole da se dogovore ili ih šalju na prave sudove.