Nakon stečaja slatinskog Gaja prije osam godina, Mario Abramović i njegov kolega Miodrag Jarić prvo su unajmili, a potom i kupili pogone ove posrnule tvrtke za proizvodnju drvenih konstrukcija u Voćinu. U posao su krenuli s osam, da bi danas Drvene konstrukcije imale 40 zaposlenih. U ovom malom slavonskom mjestu proizvode ono što nitko drugi u Hrvatskoj ne radi, a kupaca imaju širom Europe. Prošle godine voćinska tvrtka uprihodila je dvostruko više nego godinu ranije, 22,32 milijuna kuna dok im je dobit iznosila 69,57 tisuća kuna.

'Etablirali smo se na području inženjerskih drvenih konstrukcija. Kuće koje radimo za švedsko tržište su jedno od naših manjih projekata u smislu zahtjevnosti inženjerske građevine jer smo radili puno veće objekte, poput zatvorene jahaonice Državne ergele u Đakovu, sportske dvorane u Lovreču ili konstrukcije bazilike Gospe od Otoka u Solinu', govori za tportal Mario Abramović, tehnički direktor Drvenih konstrukcija koje rade po čitavoj Hrvatskoj, ali i izvoze u Makedoniju, Italiju, Švedsku

Izvoz nije cilj, ali im je drag

Iako im izvoz nije primarni cilj, očekuju kako će im do kraja godine dosegnuti 40 posto proizvodnje. Voćinska tvrtka ne cilja na određena tržišta, ali se prilikom svakog posla vodi jednostavnom formulom – rade se projekti koji se mogu uklopiti u cijenu i zaraditi.

'Izvoz nam je posebno drag jer se iz tog segmenta vidi kako jedna mala tvrtka iz Voćina može raditi jednako uspješno kao najmodernija tvornica u Austriji ili Njemačkoj kojoj možemo konkurirati cijenom i kvalitetom', nastavlja Abramović.

U najnoviji posao na švedsko tržište zakoračili su sa zagrebačkom Radman grupom. Svojevrsna ulaznica za to im je bio nedavno otvoreni objekt Panonskog drvnog centra kompetencije u Virovitici, prvi takav u Hrvatskoj. Švedske investitore koji grade luksuzne stambene zgrade u gradu Uppsali oborio je s nogu.

'Šveđanima ne prodajemo kubik drveta, nego smo za njih pronašli tehničko-tehnološko rješenje, složili model konstrukcije i prezentirali im ga. Nismo im osmislili dizajn i arhitekturu nego kostur, odnosno konstrukciju. To je velika kuća, 12 puta 20 metara koja se proteže na dvije etaže. Prve dvije su gotove, a do kraja godine trebale bi biti još dvije. Oni bi tamo izgradili novo naselje s nekoliko stotina takvih kuća', ističe sugovornik.

O vrijednosti same konstrukcije ne mogu govoriti zbog dogovorenih uvjeta s investitorima. No sve što ode na europski sjever proizvedeno je u njihovu pogonu. Jelu i smreku koriste za konstrukciju, a hrast za pročelje. Većinu sirovina nabavljaju iz hrvatskih pilana, a tek nešto manje uvoze iz susjedne Bosne i Hercegovine te Austrije. Godišnja vrijednost nabavljene sirovine kreće im se na oko milijun eura.

'U Makedoniji radimo na gledalištu filharmonije, a u Italiji na projektima sportskih dvorana. Ne proizvodimo standardni program nego uvijek radimo po projektima i svaki je drugačiji, od inženjerskog pristupa, inovacija, dimenzija, oblikovanja, sastavljanja. Najbolja nam je reklama zadovoljstvo naručitelja. Razina kvalitete mora biti konstantna jer nam to otvara nova vrata', tumači on.

Tajna uspjeha

U Hrvatskoj nemaju konkurencije među domaćim proizvođačima, nego im ona dolazi iz Europe.

'Kod nas su dvije tvornice pokušale, ali nisu uspjele. Konkurencija na europskom tržištu je velika jer se tamo drvene konstrukcije koriste više nego kod nas, a njihovi proizvođači prisutni su i ovdje, pa morate biti bolji kako biste dobili posao. U ovoj proizvodnji ključna uloga je na ljudima koji znaju raditi jer su projekti različiti, nema šprance. Stoga treba stvoriti, obučiti i uložiti u kvalitetan kadar', ukazuje Abramović, inženjer građevine iza kojega je dva desetljeća radnoga iskustva.

Broj zaposlenih u Drvenim konstrukcijama u Voćinu trebao bi se povećavati. U ovoj tvrtki očekuju odobrenje projekta za nove tehnologije iz Ministarstva poduzetništva u vrijednosti od 2,2 milijuna kuna čime bi povećali proizvodne kapacitete, zaposlili nove ljude i povećali izvoz.