'Za ovu vladu posebno su važni gospodarski rast i završetak pregovora s EU-om, što očekujemo u lipnju. To će biti i potvrda da smo proveli reforme. Ako pregovori ne budu zaključeni u lipnju, Vlada treba preispitati svoju poziciju i odgovornost. Treba vidjeti koji su razlozi da se cilj, koji si je sama postavila, nije ostvario, može li dovršiti pregovore u razumnom roku ili to treba prepustiti nekoj drugoj ekipi. To mi se čini najmanje što odgovorna vlada treba učiniti ako se kasni s jednim od važnih nacionalnih projekata. Eventualno daljnje pogoršanje ekonomske situacije i nezaposlenosti slične je naravi', rekao je Josipović.

Josipović smatra da je u godinu dana mandata učinio niz pomaka: u vanjskoj politici koju dijeli s Vladom, pred zaključenjem smo ugovora s EU-om, značajno su se popravili odnosi sa susjedima, posebno s BiH i Srbijom, pridonio je u borbi protiv korupcije i promjeni društvene klime.

Što se tiče gospodarstva, Josipović kaže da tu nema neposredne ovlasti, ali može utjecati političkim djelovanjem. 'Imao sam nekoliko akcija smirivanja društvenih tenzija. Uspio sam vratiti za stol poljoprivrednike i Vladu, a posredovao sam i između sindikata i Vlade', pohvalio se predsjednik.

Istaknuo je da Hrvatska nije pokrenula novi zamah, nema dovoljno investicija, a nezaposlenost raste. 'Projekcija od 1,5 do 2 posto rasta možda znači izlazak iz recesije, ali ne i izlazak iz krize. Nedovoljno je to za povećanje zaposlenosti i popravljanje gospodarske situacije. Očekujem da će se nastaviti s jačanjem reformi, pa i s onima koje u normalnim okolnostima ne treba očekivati u predizbornoj godini. Ali stanje je takvo da se ne smije kalkulirati s izbornim rezultatima. Nužni su veliki zahvati u državnoj i lokalnoj upravi, prava decentralizacija i ozbiljna porezna reforma', kazao je Josipović.

Za The Economistovu projekciju gospodarskog rasta od 2 posto kaže da je optimističnija od Vladine najave, iako obje projekcije smatra nepovoljnima. 'Ni dva posto nije dovoljno da se ozbiljno pokrene gospodarstvo i poveća zaposlenost. Volio bih da rast bude veći', kazao je.

Na primjedbu novinarke da ga Banski dvori baš i ne 'doživljavaju', Josipović kaže da je kriv dojam o tome. 'U mnogo važnih stvari bilo je dogovora između mene i Vlade, pa i situacija u kojima je Vlada promijenila stajalište. Nakon dugog odbijanja uvrstili su u Ustav moj prijedlog o nezastarijevanju pretvorbenog kriminala. Uvažili su sugestiju da nije dobro da Vlada zakonom definira Ured predsjednika jer bi to ugrozilo podjelu vlasti. Vlada se u pregovorima sa seljacima digla od stola, ali se na moj poziv vratila. Bio sam uspješan most i između Vlade i sindikata. To ne bi bilo moguće da sam u stalnom medijskom prepucavanju s Vladom. Ali znali smo se i oštro sukobiti, kao u politici prema susjedima', izjavio je Josipović.

Za Gospodarski savjet i Socijalno vijeće, koji dosad nisu imali neke učinke, Josipović kaže da ih nije ukinuo: 'To su interna tijela i njihova je funkcija da me savjetuju. Ne služe kao paralelna vlada ili za paradu prema medijima. Od stručnjaka u tim tijelima tražim da meni obrazlože pojedina važna stručna pitanja, da naučim od njih. Iako je Vlada, da je htjela, mogla od njih čuti korisne savjete.'

Upitan kako to da ga gospodarstvenici uglavnom ne prate na putovanjima, Josipović kaže da uskoro ide u Njemačku s jakom ekipom gospodarstvenika. 'U Libiji sam se sreo s našim poslovnim ljudima i razgovarao o njihovim problemima. Ovu godinu putovanja usmjerio sam na strateške vanjskopolitičke ciljeve, ulazak u EU i regionalnu suradnju. Imamo i nov model gospodarske diplomacije preko trgovinskih atašea. No ni predsjednik ni Vlada ne mogu dogovarati poslove umjesto gospodarstvenika, oni moraju ponuditi dobar proizvod ili uslugu. Rekao sam, neću nikoga voditi na izlet, već na posao', zaključio je.