Saborski Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša u srijedu je na prvom čitanje zastupnicima uputio oba zakona bez obzira na inzistiranje predstavnika struke da se Zakon o legalizaciji stopira

'Prema jasnim strukovnim kriterijima zakon je sasvim neprihvatljiv. U ovakvom obliku nije ga čak moguća niti se stručno restrukturira', ustvrdio je Hrvoje Hrabak, predsjednik Društva arhitekata Hrvatske, nazivajući Zakon o legalizaciji izrazito antieuropskim jer se ozakonjuje nešto što u razvijenim zemljama Europe, s izuzetkom Italije, nije moguće.

Upozorava da se će se ovim zakonom, ako u ovakvom obliku dobije podršku u Saboru, izjednačiti sve bespravne građevine i omogućiti njihova legalizacija bez obzira na to jesu li ili nisu u skladu s prostornim planovima.

Nije u redu, ističe Hrabak, i da je predložena procedura ista za sve objekte bez obzira na njihovu namjenu. Tako da su u isti koš strpani oni koji su gradili kako bi riješili svoje egzistencijalno pitanje s ekonomskim subjektima i profitnom gradnjom.

Arhitektima je neprihvatljiva i odredba po kojoj će se samo na osnovu arhitektonske snimke i mišljenja inspektora građevine o stabilnosti donositi zaključak  narušava li ili ne objekt prostor.

Kad je riječ o Zakonu o prostornom uređenju i gradnji za struku je najspornija izmjena koja dopušta etažiranje i prodaju apartmana, dosad je bilo moguće samo iznajmljivanje, u turističkim zonama, označenim na prostornim planovima kao T1 i T2.

Arhitekti upozoravaju da to otvara širom vrata investitorima da pod krinkom turizma grade stambena naselja.

'Treba jasno reći da je to pljačka! Druga pljačka nakon privatizacije! Imate za primjer španjolsku Mallorcu gdje se danas čuje samo njemački i engleski. Stambene zone vraćaju investiciju za dvije godine, dok se turistički objekti isplate nakon 10 do 15 godina. To je čista utrka za profitom', jasan je bio ugledni arhitekt i urbanist Niko Gamulin

Iako je osnovna namjera Vlade bila da se u izmjene Zakona o gradnji ide kako bi se pojednostavila i ubrzala procedura za investitore arhitekti tvrde da je i postojeći zakon vrlo dobar te da bi se mnogo više pomoglo investitorima kad bi se uredila lokalna birokracija.

'U nekim slučajevima administraciju treba natjerati da obavlja svoj posao. Na drugim područjima nedostaje i ljudi i znanja. To je ključni problem. Osim toga potrebna nam je agencija koja će na efikasniji način upravljati državnom imovinom jer mnogi projekti stoje zbog imovinskih pitanja', naglasio je Hrabak.

Arhitekti su najavili da će se 'do zadnje kapi krvi' boriti da se predloženi zakoni izmjene iako je jasno da vrlo malo mogu napraviti što se tiče Zakona o legalizaciji koji bi, sami su to rekli, trebalo nanovo pisati. Teško je očekivati da je na to spremna vladajuća vrhuška kojoj će to biti jedan od glavnih aduta na predstojećim izborima.