Agencije za ocjenu kreditnog rejtinga samo čekaju da prođu izbori u Hrvatskoj i da nova garnitura u Banskim dvorima donese državni proračun za 2012. On će biti pokazatelj idemo li u oporavak ili srljamo u propast
Agencije koje ocjenjuju rejting zemalja u problemima nisu zaobišle Hrvatsku, nije se dogodilo čudo. One samo čekaju da prođu parlamentarni izbori. I da im nova vlada pokaže svoj proračun za 2012. godinu.
Tvrdi to i Željko Lovrinčević, ekonomist koji je do jučer savjetovao hrvatsku Vladu i pokušavao je uvjeriti da mora provesti rezove u javnoj potrošnji. Ali nije je uspio uvjeriti.
'Kreditne agencije očekuju od Hrvatske smanjenje rashoda u javnom sektoru za barem jedan ili 1,5 posto BDP-a. Bez tog smanjenja, kreditni rejting Hrvatske bit će sigurno smanjen, i to najkasnije do kraja ožujka', upozorava Lovrinčević.
Hrvatska nije Italija i rušenje njezina kreditnog rejtinga u sadašnjoj situaciji značilo bi zapravo financijsku katastrofu. Lovrinčević zato kaže kako je spašavanje kreditnog rejtinga zemlje prvi i najvažniji zadatak nove vlade koji treba obaviti već prilikom predstavljanja proračuna za 2012.
Sljedeći državni proračun bit će glavni pokazatelj kojim smjerom kani ići nova vlada. Bit će on i legitimacija nove vlasti pred međunarodnim financijašima i kreditorima. A bit će i dokaz građanima jesu li vodeće političke stranke govorile istinu kad su u kampanji tvrdile da se državne financije mogu srediti i bez bolnih rezova.
Lovrinčević, ali i ostali njegovi kolege ekonomisti s kojima smo razgovarali, tvrde kako to nije moguće. Na pitanje koje će se izdatke morati rezati, Lovrinčević kaže: 'Svi javni izdaci moraju biti otvoreni za rezanje. Nema nijedne socijalne kategorije koja može biti izuzeta od toga, osim socijalne pomoći. Ne može se više govoriti kako je 80 posto proračuna zadano. Ako se polazi s takvim stavom, onda se ništa ne može učiniti. Jedino su otplate kamata zadana kategorija u proračunu'.
Smanjenje javne potrošnje za onih jedan do 1,5 posto BDP-a u kunama bi značilo sljedeće: rashode javnog sektora smanjiti za pet milijardi kuna. S obzirom da će iduće godine rashodi za otplatu kamata biti veći za oko 1,5 milijardi kuna, proračun mora uštedjeti barem sedam milijardi kuna.
Uz to treba osigurati i novac za investicije kako bi se potaknuo rast. Ali on pri tome ne misli na novi deficit, nego da se novac za investicije također osigura kroz uštede i smanjenje troškova javnog sektora. Za to bi trebalo 'osloboditi' barem tri milijarde kuna.
