Po prognozi Svjetske banke, Hrvatsku iduće godine očekuje pad BDP-a za jedan posto i nastavak zaduživanja države, rečeno je na današnjem predstavljanju redovnog gospodarskog izvješća za skupinu EU 10 i dodatka o Republici Hrvatskoj
Dok Europa tone u recesiju, hrvatsko gospodarstvo, koje se oslanja na EU, nakon ovogodišnjeg neznatnog rasta od 0,5 posto u idućoj će godini doživjeti još jedno stezanje. U takvim uvjetima bit će vrlo teško smanjiti fiskalni deficit za jedan posto, zbog čega će država nastaviti povećavati javni dug do granice od 60 posto BDP-a, upozorila je Sanja Madžarević Šujster, viša ekonomistica u Uredu svjetske banke u Hrvatskoj.
Fiskalni deficit opće države u 2011. će vjerojatno porasti, treću godinu uzastopno, pa su potrebne hitne mjere za provedbu fiskalne prilagodbe javne potrošnje kako bi se umanjili rizici refinanciranja i zaštitio kreditni rejting, ističe Madžarević Šujster.
Redovno gospodarsko izvješće za zemlje EU 10 pokazuje da sve te države pooštravaju fiskalnu konsolidaciju kako bi se prilagodile pogoršanju okruženja jer Europu očekuje slabljenje izvoza, pad kredita i investicija, te nastavak visoke nezaposlenosti.
Za Hrvatsku je glavni izazov povratak održivih javnih financija, pa bi nova Vlada trebala pokrenuti reforme koje uključuju pitanja efikasnosti i održivosti mase plaća u javnom sektoru, mirovinskog i zdravstvenog sustava i sustava socijalne skrbi, smatra Svjetska banka.
Osim rezova u javnom sektoru, Hrvatska bi trebala fleksibilizirati radno zakonodavstvo koje je, po mišljenju stručnjaka Svjetske banke, isuviše rigidno, te smanjiti troškove zapošljavanja i otpuštanja radnika koji su previsoki u usporedbi s većinom europskih zemalja.
Fleksibilnije radno zakonodavstvo omogućuje bolje perspektive za zapošljavanje, kao što to pokazuju primjeri nekih od najuspješnijih europskih država, poput Švedske, Danske ili Belgije, tvrdi Madžarević Šujster.
Hrvatska bi također trebala reformirati mirovinski sustav za koji troši 10,7 posto BDP-a, od čega čak 1,9 posto odlazi na mirovine po posebnim uvjetima.
Svetska banka predlaže ukidanje razlika između tzv. starih i novih umirovljenika koje su prouzročili dodaci od četiri do 27 posto, produljenje radnog vijeka, povećanje izdvajanja za drugi stup i smanjivanje posebnih, prijevremenih i minimalnih mirovina.
