Za razliku od gotovo svih hrvatskih političara oduševljenih ulaskom u EU, hrvatske prehrambene tvrtke zbijaju redove upozoravajući na negativne posljedice koje će nastupiti izlaskom iz Cefte i velikim carinskim opterećenjem prema najvažnijim izvoznim tržištima. Od Vlade će tražiti izmjene sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između pojedinih zemalja CEFTE i EU-a i osnivanje interventnog fonda za zaštitu domaće prehrambene industrije, doznajemo detalje sastanka održanog u petak
U sjedištu Kraša u petak su se sastali predstavnici najvećih tvrtki prehrambene industrije (Agrokor, Adris, Podravka, Franck, Vindija, Zvečevo, Dukat, Badel 1862, Gavrilović, Pivac, Atlantic, Granolio) s predstavnicima Hrvatske gospodarske komore (HGK), nakon čega je odaslano kratko priopćenje kako će zatražiti sastanak s Vladom oko negativnih posljedica koje će za domaću industriju imati ulazak Hrvatske u EU.
Kako doznajemo od sudionika sastanka, od Vlade će zahtijevati da pokrene inicijativu za izmjenu sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između pojedinih zemalja CEFTE i EU-a, u pravcu smanjivanja visokih carinskih zaštita za uvoz prehrambenih proizvoda iz Hrvatske, odnosno EU. Tražit će od Vlade da osnuje interventni fond za zaštitu domaće industrije kako bi se sačuvala konkurentnost prilikom otvaranja tržišta prema EU, da nižim cijenama energenata i smanjenjem parafiskalnih nameta poveća konkurentnost domaćih proizvođača, te da aktiviraju gospodarsku diplomaciju kod otvaranja novih tržišta.
Proizvođači hrane upozoravaju kako će ulaskom u EU strani proizvodi biti sve jeftiniji, što će dodatno pojačati uvoz, dok će hrvatski proizvodi u zemljama Cefte, našem najznačajnijem izvoznom tržištu, biti sve skuplji. Kako bi ublažili pad proizvodnje i izvoza, domaći proizvođači prijete preseljenjem tvornica u BiH, što će dovesti do gubitka radnih mjesta u Hrvatskoj. Iz Adrisovog TDR-a već su se žalili da će izlaskom iz Cefte u Srbiji trostruko skuplje izvoziti cigarete, carine će prema Hrvatskoj narasti s 15 na 47 posto, dok će ih u Bosni umjesto nulte, dočekati carina od 15 posto. Krašev izvoz u BiH bit će dodatno opterećen carinom od 45 posto po kilogramu keksa.
Predstavnici kompanija članica Kraševe inicijative sastat će se ubrzo s članovima Vlade i četiriju ministarstava: financija, gospodarstva, poljoprivrede i vanjskih poslova. Od nove vlasti očekuju da poboljšaju njihovu poziciju ne ugrožavajući 8. poglavlje tržišnog natjecanja s EU.