Nositelji Čačićevog investicijskog plana su javna poduzeća - HEP, HAC, Hrvatske vode, HŽ i Hrvatske ceste - čiji je zadatak da u ovoj godini pokrenu velik broj manjih projekata (obnova dalekovoda, cesta, zgrada) i istodobno razvijaju velike investicije. Glavnina potrebnog novca osigurat će se od europskih razvojnih banaka EBRD i EIB-a te Svjetske banke.

Kako svi ti krediti traže državna jamstva, analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević ukazuje da će to dovesti do snažnog rasta javnog duga Hrvatske.

'Predstavljeni plan sigurno će povećati gospodarsku aktivnost, ali on neće povećati konkurentnost gospodarstava i izvoz. Uz to, napravit će strahovit pritisak na domaći i inozemni dug. Ukupni javni dug porast će na 70 posto BDP-a, čime ćemo se naći odmah ispod Mađarske, što je za nas u ovom trenutku neodrživo', kaže Lovrinčević.

Većim angažmanom javnih tvrtki Hrvatska se, ističe, vraća na stari koncept investicija koji nas je i doveo u poziciju u kojoj smo sada. Vlada je trebala smoći više hrabrosti i krenuti u strukturne reforme, rezanje proračunskih rashoda i kroz snažniju fiskalnu konsolidaciju osloboditi sredstva za investicije, smatra Lovrinčević.

Na mogući rast javnog duga zbog Čačićeva plana upozorava i konzultant Damir Novotny, što bi, ističe, moglo dovesti do rušenja kreditnog rejtinga Hrvatske

Za njega nema spora da je Vlada izabrala pogrešan smjer jer poticanje ulaganja kroz javni sektor ne može otvoriti nova radna mjesta.

'Nama je potrebno snažno poticanje proizvodnje odnosno industrije - tekstilnog, drvnog, prehrambeno-prerađivačkog i kožarskog sektora. Veliki problem malih i srednjih poduzeća je nemogućnost da dođu do kapitala iako već imaju spremne projekte', kaže Novotny.

Umjesto da jamči za kredit HEP-a, bilo bi efikasnije da država, smatra, garantira za kredite privatnika koji nisu dovoljno likvidni da mogu dobiti kredit kod poslovnih banaka jer se traži od 20 do 40 posto učešća.

'Čačić kaže da smo velik uvoznik struje, ali isto tako uvozimo i odijela. Zašto se onda ne bi poticala tekstilna industrija? Najavljeno jačanje jamstvenog fonda Hrvatske agencije za malo gospodarstvo za milijardu kuna nije dovoljno. Potrebna je jedna do dvije milijarde eura da bi se pokrenula proizvodnja malih i srednjih poduzeća, što bi otvorilo nova radna mjesta', kaže Novotny.

Da Vlada umjesto javnih poduzeća treba poticati privatni sektor, osobito proizvodne grane, mišljenja je i ekonomist Ljubo Jurčić. Hrvatskoj nije potrebna nova infrastruktura, već industrija koja radi finalne proizvode.

'Sad je jasno da ova vlada nije došla spremna na vlast. Predstavljeni program ne sadrži investicije, već je riječ o redovnom održavanju. Mi moramo iskoristiti naše industrijske potencijale kroz rušenje svih ograničavajućih barijera i efekt toga bi se osjetio već ove godine', siguran je Jurčić.

Jedini od naših sugovornika koji smatra da Vlada zna što radi je makroekonomist Ante Babić, koji pozdravlja Čačićev plan jer u zadnje dvije godine bile su zaustavljene sve investicije javnih poduzeća.

'Možda se tu radi o održavanju, ali i to je bilo stopirano. Za nas je velika stvar pokretanje bilo čega i to će sigurno dovesti do pozitivnog BDP-a u ovoj godini od 0,5 do jedan posto', kaže Babić koji očekuje od Vlade da u narednoj godini izađe s pripremljenim velikim projektima poput termoelektrane Plomin 3 ili hidroelektrana na Savi.