Zahtjeve su uputili američko ministarstvo pravosuđa, američka Komisija za vrijednosnice i tržišta (SEC), Komisija za trgovinu terminskim ugovorima za isporuku roba i Europska komisija.

Istraga obuhvaća razdoblje od 2005. do 2011., ističu u Deutsche Banku, uz napomenu da u potpunosti surađuju s istražiteljima.

Dodatno je pred američkim saveznim sudovima pokrenut niz građanskih parnica u kojima se DB optužuje da je manipulirao liborom za dolarske pozajmice i cijenama izvedenih financijskih proizvoda koji se temelje na liboru, dodaju u DB-u.

"Odštetni zahtjevi temelje se na raznim pravnim teorijama, uključujući povrede zakona o trgovini robama i zakona o ravnopravnoj tržišnoj utakmici", stoji u priopćenju DB-a.

Istraga o manipulaciji liborom obuhvaća i Societe Generale, Citigroup, HSBC i UBS.

Reuters je u veljači izvijestio da je istraga američkog ministarstva pravosuđa preinačena u kaznenu.

Libor je referentna kamatna stopa za 360 tisuća milijardi dolara financijskih ugovora iz cijelog svijeta. Od banaka se svakog dana traži da u anketama procijene po kojoj će kamati moći jedna od druge posuđivati novac u 10 ključnih valuta, i to za 15 kreditnih razdoblja, od prekonoćnih do 12-mjesečnih pozajmica.

U vrijeme kreditne krize učestale su tvrdnje da libor više ne odražava stvarne prilike na tržištu pa su regulatorna tijela odlučila istražiti jesu li trgovci u bankama pokušali utjecati na pad odnosno rast kamata kako bi zaradili na spekulacijama o njihovom kretanju.

Kao i u slučaju bonitetnih agencija koje su se našle na udaru kritike za vrijeme i nakon financijske krize, malo je uvjerljivih alternativa sustavu libora, iako ga mnogi smatraju zastarjelim i diskreditiranim.