Troškovi javnih ovršitelja barem su upola manji od naknada koje u sadašnjem sustavu sudskih ovrha naplaćuju odvjetnici. Pokazuju to izračuni jučer prezentirani na stručnom skupu o provedbi ovrhe putem javnih ovršitelja održanom u prostorijama Europskog informacijskog centra u Zagrebu
Iznesene brojke pobijaju tvrdnje ministra pravosuđa Orsata Miljenića da bi uvođenjem javnih ovršitelja troškovi ovrhe porasli, što mu je ujedno jedan od glavnih razloga da ovršitelje proglasi nepotrebnim.
Najbrojnije vrste ovršnih postupaka su ovrhe nad nekretninama, pokretninama i na novčanim tražbinama.
Za primjer uzeta je naplata duga po kreditu, s glavnicom od 150.000 kuna. Kad se u računicu ubace trenutne odvjetničke tarife i prosječan broj potrebnih radnji, ispada da su prema sadašnjem postupku ukupni troškovi ovrhe nad nekretninama 30.350 kuna
Kad bi ovrhu radio ovršitelj, a ne odvjetnik, trošak bi bio upola manji i iznosio bi oko 15.787 kuna
U slučaju ovrhe nad pokretninama putem suda, vrijednost tražbine je također 150.000 kuna, ako je uključen i odvjetnik, trošak je 25.750 kuna, a da je radi javni ovršitelj, bio bi 11.475 kuna
Najmanja razlika je kod ovrha nad novčanim tražbinama gdje je u sadašnjem postupku trošak 4.975 kuna, dok bi s ovršiteljem on iznosio 4.662 kune, s tim da se tu još mora računati na troškove Fine.
'Nema ni racionalnih ni financijskih razloga za ukidanje javnoovršiteljske službe u Hrvatskoj, već je u pitanju otpor određenih interesnih grupa kojima je cilj održavanje aktualne industrije duga u punom pogonu, a na štetu vjerovnika, dužnika i Državnog proračuna', ustvrdio je Vedran Vidmar, potpredsjednik Hrvatske udruge javnih ovršitelja.
Ovršitelji tvrde da odustajanje od javnoovršiteljske službe i prijenos njezinih ovlasti na Finu i javne bilježnike pogoduje određenim strukturama zainteresiranima za vlastitu dobit.
'Fina je tehnička služba i ne smije joj se dopustiti da odlučuje o pravima građana jer i u sadašnjem sustavu čini previše pogrešaka', rekao je Darko Graf, predsjednik Hrvatske udruge javnih ovršitelja, te dodao da 'nije istinita tvrdnja da bi se davanjem ovlasti Fini u vođenju ovršnih postupaka sudovi rasteretili ovršnih predmeta': Upravno suprotno, građanima se ne može oduzeti njihovo ustavno pravo na žalbu, a o žalbi u konačnici odlučuje sud, radi čijeg se rasterećenja i planiraju izmjene zakona.'
Ministarstvo pravosuđa ima, zaključili su javni ovršitelji, dvostruke statistike: jedne iznosi pred nadležnim tijelima EU-a, a druge, stvarne statistike sudova u Hrvatskoj, koje su porazne, taji.
