Pomoćnica ministra graditeljstva Ana Pavičić-Kaselj kaže da su se u realizaciji projekta susreli s problemima koje nisu očekivali.

Ispostavilo se da domaći građevinari, inženjeri i projektanti ne znaju projektirati energetski učinkovitu zgradu.

'S tim problemom suočili smo se odmah na startu. Napravljeni projektni zadaci nisu zadovoljavajući i pet puta ih moramo vraćati na korekciju. Činjenično je stanje da naši inženjeri arhitekture, građevine, strojarstva i elektrotehnike ne znaju projektirati zelenu tehnologiju. Ne optužujemo ih, već im treba pomoći', rekla je Pavičić-Kaselj.

Zbog toga će Ministarstvo u suradnji sa Savjetom za zelenu energiju ove jeseni organizirati edukaciju za inženjere. Program će trajati godinu dana, a održavat će se u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci.

'Moguće je da se lokacije promijene jer u pojedinim krajevima veći je nedostatak educiranog kadra. U Dubrovniku smo tri tjedna tražili projektante i nismo ih uspjeli pronaći', kaže Pavičić-Kaselj.

Projektni zadatak važan je u čitavoj priči jer se na osnovi njega raspisuje natječaj. Potpisuju ga četiri inženjera i vlasnik zgrade, a u njemu piše što se sve treba napraviti da bi se smanjila potrošnja energije i kolika ta ušteda u konačnici može biti.

Međutim, prije toga Ministarstvo mora procijeniti isplati li se uopće ulaziti u investiciju obnove zgrade, za što od upravitelja objekta traži da u obrascu navede točnu potrošnju koju je imao u zadnje tri godine na osnovi računa za struju, vodu, plin i ostalo.

Ministarstvo je dosad zaprimilo 800 prijava, a izrađena su samo 102 projekta zadataka jer se pokazalo da upravitelji zgrada – riječ je o školama, vrtićima, bolnicama, domovima za nezbrinutu djecu i ostalim javnim ustanovama – ne znaju ispuniti obrazac.

'Jedan obrazac moramo šest puta slati na doradu i tu gubimo jako mnogo vremena', kaže Pavičić-Kaselj. Od 102 projektna zadatka njih 66 je obrađeno te je raspisano 35 natječaja.

U Ministarstvu su nezadovoljni i interesom građevinara i projektanata. Objašnjavaju to njihovom nespremnošću da jamče i odgovaraju za izvedene radove, ali i manjim maržama od onih na koje su naučili zadnjih godina.

Ukoliko se ne probude, upozorava ih Pavičić-Kaselj, pregazit će ih konkurencija iz Njemačke i Austrije koja spremno čeka ulazak Hrvatske u EU. Naime, Bruxelles priprema smjernice o energetskoj učinkovitosti javnih zgrada kojih će se Hrvatska morati striktno držati, neovisno o svom programu.

Bez obzira na sve probleme, Ministarstvo graditeljstva, najavila je Pavičić-Kaselj, na jesen će predstaviti program energetske obnove stambenih zgrada koji bi se dijelom pokrio iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.