Trend rasta nezaposlenosti u jeku turističke sezone, koja je uvijek popravljala negativnu statistiku, analitičarima je znak da Hrvatska upada u depresiju iz koje se nećemo izvući do kraja godine. Objava podataka o kretanju BDP-a u drugom tromjesečju očekuje se idućih dana, ali već je sada jasno da će se pokazati da je gospodarstvo ponovno palo. Da se niti ne nada umjerenom padu, priznao je i prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić, koji je s druženja s poduzetnicima okupljenima u Hrvatsku udrugu poslodavaca poslao poruku da će drugi kvartal biti tromjesečje najdublje krize, nakon koje će slijediti lagani oporavak.

'U drugom smo tromjesečju imali najdublju krizu, treći će pokazati oporavak, a u četvrtom kvartalu pokrenute investicije pokazat će prve rezultate na ukupnu ekonomiju', kazao je Čačić, koji rast BDP-a očekuje u idućoj godini. Kolik će pad BDP-a biti u drugom tromjesečju, malo se koji analitičar usudi reći javno, ali se neslužbeno najavljuje da će Državni zavod za statistiku obznaniti negativni rast veći od dva posto

'BDP je u drugom tromjesečju pao oko 2,5 posto', kazao je Zdeslav Šantić, glavni analitičar Splitske banke, koji se ne nada oporavku čak ni u tradicionalno najboljem dijelu godine za domaće gospodarstvo. Zato najavljuje da će i u ljetnim mjesecima gospodarstvo bilježiti pad. Naime, ako turistički prihodi i narastu za četiri posto, to tehnički znači realnu stagnaciju u odnosu na prošlu godinu, a budući da je došlo do drastičnih pogoršanja u domaćem gospodarstvu, ipak su strukturni problemi uspjeli neutralizirati pozitivne utjecaje priliva stranih valuta iz turizma. Zato analitičari očekuju pad BDP-a u trećem tromjesečju za oko jedan posto.

Oporavku neće pomoći ni rast cijene plina i energenata te rast nezaposlenosti. 'Gospodarstvo se vratilo na 2005', poručuju analitičari, koji bez reformi prvenstveno u javnom sektoru ne vide prostor za rast ekonomije. Uz niz negativnih vijesti poput novog sužavanja u građevinskom sektoru i najavljenog poskupljenja cijena hrane, vrlo loše izgleda eksplozija javnog duga. Ukupno država i državna poduzeća duguju 231 milijardu kuna, što je oko 65 posto BDP-a Hrvatske. Naime, u travnju, što je najsvježiji podatak koji je Hrvatska narodna banka objavila, dug središnje države i republičkih fondova narastao je na 174 milijarde kuna.

U usporedbi s mjesecom ranije riječ je o 13 milijardi kuna većem dugu, a od početka godine država je povećala dug za gotovo 20 milijardi kuna. Ta eksplozija duga smirit će se u svibnju, jer je u njemu država otplatila 500 milijuna eura domaćem tržištu kroz dospjelu obveznicu, ali je i u srpnju izdala novu obveznicu slične vrijednosti. Ipak, dug se više ne bi trebao povećavati, a treba napomenuti i da su državna jamstva smanjena za dvije milijarde kuna, što znači da je vjerojatno došlo do reklasifikacije dugovanja, odnosno da je država već preuzela dio duga brodogradilišta na sebe.