Ulaskom u Europsku uniju Hrvatsku očekuju velike promjene na području državnih potpora na kojem u posljednjih desetak godina nije bilo značajnijih pomaka, ističe se u osvrtu Instituta za javne financije, u kojem Marina Kesner-Škreb analizira što je Hrvatska dogovorila na području državnih potpora, odnosno kakve nas prilagodbe očekuju
Analiza pokazuje da Hrvatska ima izrazito nepovoljnu veličinu i strukturu državnih potpora. Udio državnih potpora u BDP-u i dalje je jedan od najviših u Europi (2,4 puta više od onih u EU 27), a struktura potpora gotovo je zamrznuta u cijelom razdoblju s dominacijom sektorskih potpora, prvenstveno u brodogradnji i prometu, što je samo pokazatelj toga da nisu učinjene značajnije strukturne reforme gospodarstva.
Zanimljivo je da od 2002. kontinuirano rastu potpore poljoprivredi i ribarstvu, od 1,7 na 4 milijarde kuna 2010, a sektorske potpore dosežu najviše iznose u izbornim godinama. Apsolutni rekorder u dobivanju državnih subvencija je brodogradnja, u koju je od 2002. do 2010. uloženo 13 milijardi kuna. Slijedi promet s 10,4 milijarde kuna, od čega najviše odlazi na željeznice.
Pristupanjem EU Hrvatska će nužno morati smanjiti ukupnu razinu potpora te izmijeniti strukturu u pravcu većeg udjela horizontalnih potpora, namijenjenih svim poduzetnicima, a ne samo izabranim sektorima i poduzećima. Radi se o potporama namijenjenim istraživanju i razvoju, malom i srednjem poduzetništvu, zaštiti okoliša, usavršavanju, zapošljavanju i sl., koje služe ispravljanju tržišnih neuspjeha i na taj način doprinose gospodarskom rastu, povećanju konkurentnosti i općem društvenom blagostanju.
BRODOGRADNJA VIŠE NEĆE BITI RUPA BEZ DNA
Na smanjenje ukupne razine potpora sasvim sigurno će utjecati obveze koje je Hrvatska preuzela u procesu restrukturiranja u sektorima brodogradnje i čelika. Rješavanje problema velikih brodogradilišta kroz privatizaciju značit će ujedno zaustavljanje golemih subvencija koje su održavale na životu hrvatske škverove. Prema ugovoru o pristupanju, brodogradilišta neće primati nikakve nove potpore za sanaciju i restrukturiranje prije isteka roka od najmanje 10 godina od dana potpisivanja ugovora o privatizaciji.
U slučaju da se ne ispune navedene obveze, Europska komisija može Hrvatskoj naložiti da osigura povrat svih potpora za sanaciju i restrukturiranje sa složenim kamatama.
Inače, Europska komisija usvojila je početkom godine nova pravila o državnim potporama brodogradnji. Pravila i dalje dopuštaju potporu za inovacije u brodogradilištima, za kreditiranje izvoza i regionalnu potporu. No više ne sadrže potpore za zatvaranje, zapošljavanje te za razvoj, što je bio sastavni dio 'starih' pravila, jer EK smatra da te potpore nisu specifične samo za brodogradilišta, već su dio ostalih pravila o potporama.
ŽELJEZARE MORAJU VRATITI POTPORE
U slučaju hrvatskih željezara, Europska komisija je već primijenila sankcije, i to prema američkoj kompaniji CMC koja je primila potpore u procesu privatizacije sisačke željezare. Nakon što je CMC 2011. obustavio proizvodnju morao je vratiti državne potpore za CMC Sisak u iznosu od 19 milijuna kuna.
Potpore će morati vratiti i Željezara Split koja je nakon prodaje poljskom Zlomrexu završila u stečaju. U svibnju 2011. AZTN je za Željezaru Split naložio povrat potpora s pripadajućim kamatama u iznosu od 289 milijuna kuna jer zbog stečaja nisu ispunjeni uvjeti vezani uz investiranje, ostvarenje dobiti i sl.
Nakon pristupanja u EU kontrola zakonitosti državnih potpora, njihov nadzor i povrat prelaze u isključivu nadležnost EK koja je jedina odgovorna za odlučivanje o državnim potporama svih država članica.
182557,182333,163707,141040
U EU POTPORE PO NOVIM PRAVILIMA
Prijelaz nadležnosti za državne potpore u ruke EK ne znači da Hrvatska više neće moći dodjeljivati potpore. Dodjeljivat će ih onako kako to čine sve druge države članice, što znači da financijsko podupiranje poduzetnika u EU nije zabranjeno.
No Europska komisija priprema krupne promjene u sustavu državnih potpora koje bi na snagu trebale stupiti do kraja 2013. te bi praktički dočekale Hrvatsku odmah nakon pristupanja. Cilj im je modernizacija državnih potpora, a dio su šireg konteksta usmjeravanja ukupne energije Unije na poticanje gospodarskog rasta, usmjeravanje državnih potpora na uklanjanje tržišnih neuspjeha i što racionalnije korištenje javnih sredstava.
Nakon pristupanja EU veličina i struktura državnih potpora sve će više sličiti onima koje imaju sadašnje države članice. Stoga se može očekivati trend smanjivanja udjela potpora u BDP-u, kretanje prema 'manjim, ali boljim' potporama i smanjivanje sektorskih potpora u korist usmjeravanja potpora na financiranje tzv. horizontalnih ciljeva za istraživanje i razvoj, zaštitu okoliša, zapošljavanje, regionalni razvitak i sl.
Smanjivanje se prvenstveno odnosi na sektorske potpore poduzećima u teškoćama koje iskrivljuju tržišta i daju prednost jednom, obično manje efikasnom poduzeću kojemu potpore samo odgađaju neminovan odlazak s tržišta. U Hrvatskoj se tu prije svega misli na potpore u sektorima brodogradnje, čelika i prometa (željeznica), u kojima je tijeku restrukturiranje i privatizacija.
