Unatoč brojci od desetak tisuća neprodanih stanova, banke koje smo anketirali oko uvođenja novog poreza tvrde da nemaju puno stanova u svome vlasništvu, jer su financirale samo dobro osmišljene projekte. Samo dvije banke, Hypo i PBZ, priznaju da će nepoznat broj stanova ponuditi po akcijskim cijenama, a Zaba i RBA ne žele komentirati najavu zakona.
'Što se tiče najave uvođenja poreza na nekretnine HPB ne očekuje veliki utjecaj na poslovanje s obzirom na to da u vlasništvu nema značajan broj nekretnina', odgovorili su tportalu. Isti odgovor stigao nam je i iz Splitske banke. U PBZ-u imaju zanemariv broj neprodanih stanova, jer su 'financirali oprezno i vrlo dobro tržišno osmišljene projekte', odgovorili su nam napominjući da nude stanove kroz akcijske stambene kredite, baš kao i u Hypu. 'Nama u banci Hypo, kao, vjerujemo, i svakoj financijskoj instituciji, u interesu je prodati nekretnine, a ne držati ih praznima i u svojim bilanca, gdje ona za banke predstavlja trošak', izjavili su tportalu.

U banci Erste kažu da se na preuzimanje imovine odlučuju u manjem broju slučajeva kada se iscrpe 'sve druge mogućnosti naplate tražbine po kreditu'. Imovinu koju stekne kroz ovrhu, banka nastoji u najkraćem mogućem ponovno proslijediti na tržište. 'U skladu sa zakonskim odredbama, banka u dvogodišnjem razdoblju takvu imovinu računovodstveno tretira kao robu namijenjenu prodaji te je u tom razdoblju nastoji proslijediti na tržište s ciljem njezina pretvaranja u novčana sredstva koja kao financijska institucija koristi prilikom praćenja financijskih potreba svojih klijenata', odgovorili su nam u Ersteu.
Analitičarka Ekonomskog instituta Maruška Vizek potvrđuje da banke nerado preuzimaju vlasništvo nad nekretninama čiju su gradnju ili kupnju financirale, bez obzira na to što investitori nisu u mogućnosti vratiti kredite. Zato ih Linićev porez neće ni posebno pogoditi, bez obzira na želje ministra financija.

'Premda ne postoje službeni podaci o broju stanova koji su u vlasništvu banaka, za očekivati je da takvih stanova nema puno te da je veći dio neprodanog stambenog fonda ipak u vlasništvu građevinara. Bankari nerado preuzimaju vlasništvo znajući da je danas teško prodati nekretnine i da je to rizik za njihove bilance. Nastave li banke svoje dosadašnje ponašanje, a to znači da će nastaviti reprogramirati što dulje kredite građevinarima kako bi izbjegli njihov stečaj, neće im porez na nekretnine značajnije opteretiti dobit. Taj će porez značajniji efekt imati na građevinare, a njihov će opstanak, u očekivanju oporavka gospodarstva, opet ovisiti o tome koliko će ih dugo bankari pomagati reprogramiranjem kredita. Tek kada odu u stečaj,banke će morati upisati vlasništvo', komentirala je Vizek.

Najveći fiskalni kapacitet novopredloženog poreza ova analitičarka vidi u mogućim poreznim prihodima na prazne stanove. Naime, prema prošlogodišnjem Popisu stanovništva u Zagrebu ima 380.000 stambenih jedinica i 304.000 kućanstava koji žive ili u vlastitom stanu ili u podstanarstvu. Ako pretpostavimo da oko 20.000 građana na privremenom boravku u Zagrebu unajmljuje 10.000 stanova te ako se još 20.000 stanova koristi za gospodarsku djelatnost, proizlazi da samo u Zagrebu postoji 46.000 praznih stanova - odnosno da je svaki deveti stan u gradu prazan!

No onih koji će plaćati porez će zasigurno biti manje, jer prijedlog zakona dopušta da se drugi stan koji nije u funkciji tretira kao nekretnina koja se povremeno koristi. Što znači da će puni porez plaćati samo oni koji imaju dvije i više neiskorištene nekretnine.

'Ova poražavajuća statistika najbolje govori o štednim navikama hrvatskih građana i poduzeća, koji smatraju da je kupnja stana najbolja investicija bez obzira na to što od nje redovno ne ostvaruju financijski povrat. Takvo ekonomsko ponašanje je nedopustivo, jer prazni stanovi na gospodarstvo imaju jednak učinak kao i štednja u madracu. Stoga, ako ovakav prijedlog zakona stupi na snagu, jedinice lokalne samouprave i Porezna uprava moraju učiniti sve što je u njihovoj moći da identificiraju prazne stanove te da onemoguće da se oni fiktivno prikazuju kao stanovi u kojima netko stanuje', istaknula je.
Upozorava da bi na dobit banaka značajniji negativan efekt od poreza na nekretnine mogla izazvati revalorizacija bankarskih hipoteka, o kojoj je govorio i ministar Linić, a čija vrijednost uglavnom ne odražava korekciju cijena nekretnina koja se dogodila posljednjih godina. S obzirom na HNB-ov podatak o šest posto problematičnih stambenih kredita u Hrvatskoj, čija je vrijednost 3,4 milijardi kuna, prema našem grubom izračunu procijenili smo da su nenaplativi ili teško naplativi krediti za oko četiri-pet tisuća stanova. Banke će i u ovim slučajevima napraviti sve što je u njihovoj moći da izbjegnu ovrhu tih stanova, jer su troškovi ovršnog postupka visoki i prihod od prodaje tih stanova uglavnom nije dovoljan da banke podmire glavnice kredita.