Željko Lovrinčević (Ekonomski institut) kaže da već u jesen treba smanjiti socijalna prava, a Damir Novotny smatra da proračun treba skresati 12 milijardi kuna. Ivan Lovrinović s Ekonomskog fakulteta upozorava da su se na nas sručile sve loše posljedice ekonomskog modela koji se provodi od 1994. 'Bojim se da će se situacija pogoršavati, a nova vlada gasiti požar od jednog do drugog mjesta', ističe Lovrinović, piše Večernji list.

'Ekonomisti godinama zahtijevaju da se zaustavi potrošnja na svim razinama, ali bojim se da predložena vlada ne može napraviti ništa od toga', komentirao je ekonomist Dragan Kovačević

Nova HDZ-ova vlada mora se uhvatiti u koštac s problemima premda su mnogi skeptični. Makroekonomist Ante Babić podsjeća da smo 2004. mogli živjeti sa 80 milijardi kuna, a sad bismo 44 milijarde više. U najmanju ruku trebalo bi zamrznuti plaće na pet godina.

Ostane li javna uprava na smanjenju plaća od šest posto, možemo to, smatraju ekonomisti, nazvati velikim uspjehom. Proračunski prihodi spuštaju se na one iz 2007. godine, što znači da bi se tim vrijednostima trebale prilagoditi i njegove ključne isplate. Po tom kriteriju plaće bi u prosjeku trebalo smanjiti najmanje 550 kuna, a mirovine 250 kuna. Pad BDP-a veći od 5 posto otvara prostor za smanjenje.

Hitan rebalans, odoše knjige

Smjesta zaustaviti ugovoranje novih poslova i narudžbe koje država neće moći platiti, jedna je od savjetničkih sugestija Željka Lovrinčevića tehničkoj i novoj vladi. Potom slijedi rezanje socijalnih prava: besplatne knjige koje bi mogle stajati oko pola milijarde kuna mogle bi biti prve žrtve. Knjige se pripremaju za tisak, a svi su izgledi da će ih ove jeseni platiti roditelji.

5000 ljudi viška u državnom aparatu

Procjenjuje se da Fina ima tisuću radnika viška, a broj prekobrojnih u Pošti i HEP-u također se mjeri tisućama. Liberalizacija poštanskog prometa ili energetskih usluga srezat će prihode tih kompanija, a Vlada ni dosad nije bila dobar vlasnik javnih poduzeća koja su služila za zbrinjavanje podobnih menadžera i izvlačenje novca za stranačke interese, a višak je i do 5 tisuća.

Više od 20 milijardi kuna prijavljenih dugova i 10 milijardi kuna koji se adresiraju na velika državna poduzeća isplivali su kao posljedica recesije. Ni tvrtke ni država nisu se prilagodili promijenjenim uvjetima, a kao i uvijek, postoje i oni koji love u mutnom te namjerno otežu s plaćanjem. Kad bi sudovi radili brže i efikasnije, to bi se lako moglo riješiti, a ovako su na pomolu brojni bankroti.

Bolna operacija – pacijent zdravstvo

Građani su počeli plaćati dopunsko osiguranje, ali bez obzira na to, zdravstveni sustav nastavio je stvarati gubitke, koji se svake godine popnu na nekoliko milijarda kuna. Svjetska banka ponudila se pomoći Hrvatskoj u zdravstenoj reformi, ali zauzvrat traži da se što više zdravstvenih usluga prebaci na teret građana, a slično traži i MMF koji samo što nije stigao.

Spasiti mirovince od bankrota

Nedovršena mirovinska reforma bit će velik problem i teret budućih generacija. Država je davno trebala povećati izdvajanja za drugi stup kako bi započete promjene imale pozitivan učinak, no to se neprestano odgađa. Bez toga, buduće će mirovine prerasti u socijalnu pomoć. Sustav je već sad nepravedan jer ima više kategorija osiguranika, s različitim pravima.

Moraju razrezati veće poreze

Čak i da nije velike ekonomske krize, Hrvatska bi morala povećavati poreze, ukinuti nultu stopu PDV-a ili uvesti trošarine na plin, struju i ugljen, što će donijeti novi udar na standard građana. Sada je već sigurno da će se i opća stopa PDV-a povisiti, a pitanje je trenutka kad će se oporezivati imovina, za što se već stvaraju pretpostavke kroz novi porezni broj. Spominju se i porezi na mobitele.

Rezati povlaštene mirovine

Hrvatska ima 180 000 umirovljenika s povlaštenim statusom, a uz to pola milijuna branitelja uživa brojne beneficije, s tim da HDZ-ova vlada nikad nije pristajala na reviziju broja branitelja. Svake se godine iz budžeta za branitelje izdvaja oko 8 milijarda kuna, pa bi i ti izdaci mogli doći pod udar škara. Nova će premijerka barem tu znati sve tajne i prečice.

Minirana ideja Pelješkog mosta

Vlada premijera Sanadera uporno je inzistirala na nizu krupnih infrastrukturnih projekata pomoću kojih je kupovala izborno povjerenje glasača, ali i davala poslove prijateljima stranke. Tako je, uz ostalo, Sanader uporno inzistirao na tome da je Pelješki most nešto poput patriotske obveze. Njemu odana Jadranka Kosor, zbog besparice više neće moći prodavati takvu priču.