Još sredinom travnja predstavnici drvnog sektora zatražili su brzu reakciju Vlade da bi im se pomoglo. Uz prijetnju generalnim štrajkom, od Banskih dvora je tad zatraženo da Hrvatske šume i HEP spuste cijene drveta i električne energije te da se uvjeri gradove i vodno gospodarstvo da snize cijene vodnih i komunalnih naknada.

Iako već pet mjeseci traju razgovori između drvne industrije i Vlade, do danas se malo toga napravilo. Istina je da su drvoprerađivači u ovoj godini dobili oko 60 milijuna kuna državnih subvencija, ali zasad to nije polučilo veći efekt. Glavni zahtjevi su ostali neispunjeni.

'Komunalni doprinosi su isti, a cijena električne energije je porasla i do 35 posto. Cijene sirovina Hrvatskih šuma su ostale na nivou iz travnja 2008. godine. Zbog previsokih cijena u segmentu bukve nismo ni počeli davati narudžbe prema Hrvatskim šumama, što je prvi takav slučaj u 15 godina našeg poslovanja. Isti slučaj je i s ostalim prerađivačima, posebice u Gorskom kotaru i Lici.

S druge strane, cijene gotovih proizvoda su pale od deset do čak 30 posto. Ako ne dođe do najhitnijih korekcija, bojim se da nas očekuje veoma teška jesen i zima', kaže Marin Filipović, predsjednik Uprave Finvesta iz Čabra koji zapošljava oko 600 ljudi. Filipović je zbog krize otpustio 50-ak radnika, a plaće su unutar tvrtke linearno srezane za 15 posto.

Ukupno drvni sektor je prema podacima Samostalnog sindikata drvne i papirne industrije (SSDPIH) u godinu dana ostao bez više od 6.500 ljudi. Izgubljena radna mjesta, prema mišljenju Filipovića, neće se više vratiti jer te tvrtke nisu interesantne stranim investitorima i svaki zagašeni pogon znači permanentni gubitak. Domaći investitori teško da će ići u nove investicije zbog pritiska povećanih kamata, smanjenih marži i gubitaka u 2009. godini.

Jednako pesimistično na perspektivu drvne industrije, ako izostane pomoć Vlade, gleda i predsjednik Uprave Tvina Ivan Slamić. Virovitički drvni gigant zapošljava 1.180 radnika i vodeća je kompanija u tom sektoru. Više od 90 posto svojih prihoda ostvaruje izvozom namještaja, uglavnom radeći za potrebe švedske Ikee

'Broj narudžbi na stranim tržištima je pao i do 20 posto te se još uvijek ne osjeća oporavak. Konkurentnost naših cijena je dodatno pogoršana uvođenjem kriznog poreza i povećanjem stope PDV-a. Dosad nismo otpuštali radnike, ali ako se ovako nastavi do kraja godine, nisam siguran da neće biti otkaza', kaže Slamić.

Osim toga što su vladajući dosad mlako reagirali na prijedloge iz drvne industrije, Slamnića ljuti što i dalje u Hrvatsku stižu velike količine uvoznog namještaja i parketa. Lani smo tako izvezli gotovo milijardu dolara, a uvezli 500 milijuna dolara vrijednosti pokućstva. Stranim namještajem opremaju se škole, vrtići, sportske dvorane, državne i javne ustanove. Ni u jednu novoizgrađenu rukometnu dvoranu nije ugrađen hrvatski parket.

'Jasno mi je da smo mi otvoreno tržište. Ali uvijek se može naći načina da se favoriziraju domaći proizvodi. Zašto se ne bi uvelo načelo reciprociteta? Na primjer, uvozimo gomilu namještaja iz Poljske, a tamo ne izvozimo ništa', pita se Slamić.

Kriza koja trese drvnu industriju ujedinila je dvije strane čiji se interesi često ne poklapaju – poslodavce i sindikate. Iza travanjske prijetnje generalnim štrajkom bili su su stali i 'proletarijat' i 'kapitalisti'. Za tajnika SSDIPH-a Borislava Sunjoga to je razumljivo jer se moraju spašavati tvrtke i radna mjesta. Zasad to jedino sporo shvaćaju u Vladi.

'Premijerka Kosor je odredila da državni tajnici moraju s nama biti u stalnom kontaktu. Što je dobro, jer ministra Pankretića drvna industrija nije nikad previše zanimala', otkriva Sunjoga.

Ovoga tjedna ponovo bi se trebali naći predstavnici drvne industrije i Vlade. Očekuje se da će osim starih prijedloga jedna od bitnih tema razgovora biti i kako će drvoprerađivačke tvrtke vratiti oko 600 milijuna kuna duga Hrvatskim šumama. A da će se kriza u tom sektoru i dalje produbljivati, potvrđuju i podaci: izvoz je u pet mjeseci pao skoro 40 posto, proizvodnja 23 posto, a prodaja namještaja 45 posto.