POMOĆ TURIZMU ILI PRIVATNIM DŽEPOVIMA

Ima li nade za Adriatica.net?

10.12.2009 u 09:38

Bionic
Reading

Privatna tvrtka Adriatica.net za koju se ovih dana zalaže i ministar turizma Damir Bajs, dužna je na sve strane: novac utjeruje gotovo svaki drugi hotel u Hrvatskoj i najmanje desetak autoprijevoznika. Tvrtka koja se hvalila uspjesima 2007. i 2008. sada se spašava uz pomoć političkih veza, a svi kojima je dužna s pravom se pitaju: gdje je nestao novac iz zlatnih vremena, kako se isisavao i nije li tužno da će politika sada pomoći pokrivanju tih čudnih manevara?

Pokušaj spašavanja privatne tvrtke Adriatica.net koji je u tijeku ovih dana u organizaciji ministra turizma Damira Bajsa i hrvatske Vlade skrenuo je fokus javnosti na našeg najvećeg turoperatora koji je na rubu propasti. Adriatica.net u vlasništvu Marka Vojkovića i tvrtke Europapress Holding (EPH) bio je tema u medijima u nekoliko navrata zbog kontroverznih financijskih transakcija i dokapitalizacije.

Ovog proljeća, nakon objave podataka o financijskom minusu Adriatica.neta u iznosu od preko 500 milijuna kuna, smijenjena je i uprava tvrtke. Suočeni s nelikvidnošću tvrtke, vodeći dioničari (EPH, Agrokor) i financijeri (Zagrebačka banka) napravili su plan restrukturiranja u kojem je predviđena i potraga za novim vlasnicima. Ovih dana postignut je dogovor o dokapitalizaciji u kojoj će, osim privatnih ulagača, sudjelovati i državne tvrtke Croatia osiguranje i ACI.

Stvarnu financijsku situaciju puno bolje oslikava izvješće o financijskom tijeku prema kojem je Adriatica.net u 2008. i 2009. ostvario negativni financijski tok iz poslovnih aktivnosti od 173,8 milijuna kuna. Može se zaključiti da veliki dio knjiženih prihoda jednostavno nije naplaćan, odnosno da je račun dobiti i gubitka friziran.

Adriatica.net o friziranju rezultata

Na upit da komentiraju friziranje financijskih izvješća i postojeće dugove iz Adriatica.net-a su odgovorili: 'Dokapitalizacija sanira probleme u poslovanju i omogućava provođenje restrukturiranja svih dijelova tvrtke i poslovnih sustava grupacije, kao i podmirenje dugova prema vjerovnicima tvrtke. Podaci o poslovanju kompanije su javno dostupni, a svi vjerovnici i ulagači su upoznati s realnim iskazima poslovnih događaja.'

Prihodi Adriatica.neta za pružanje usluga dolaze mahom od stranih turoperatora, agencija i turističkih tvrtki i tu se točno zna gdje je svaki euro. Inače, 2007. i 2008. su bile godine dobrog poslovanja u turizmu. Neki hoteli su bilježili manje minuse zbog značajnijeg pada tečaja funte i dolara tih godina.

Ta tvrtka u ovom trenutku, primjerice, duguje gotovo svakom hotelu u Hrvatskoj, nekima još za 2008, a gotovo svima i za tekuću godinu. Hotelima visoke kategorije u Dalmaciji duguju po pola milijuna kuna. Malim privatnim prijevoznicima u Dalmaciji najčešće duguju iznose od 250 tisuća kuna, a u pitanju je najmanje desetak prijevoznika, primjerice tvrtkama Pivac-Trans, Prijevoz Rašić, M&M Tours, Jović Bus, Tin-Tours, Geo-rad i još mnogim drugim.

Mali prijevoznici su prisiljeni prebijati dugove cesijama i drugim instrumentima naplate i iznos duga je veliki problem za njihovo poslovanje. Splitskoj udruzi vodiča, primjerice, tvrtke iz grupe Adriatica.net duguju više od 120 tisuća kuna za 2009. godinu. Moglo bi se nabrajati još primjera, dužni su gotovo svim tvrtkama u turističkom sektoru.

Privatni iznajmljivači apartmana i vlasnici pansiona, poučeni lošim iskustvom prethodnih godina, tome su doskočili na način da su Adriatica.net informirali da su popunjeni od lipnja do kraja rujna. Neki su im prestali pružati usluge, neki su uvjetovali plaćanje unaprijed. Adriatica.net je, s druge strane, počela većinu poslova za članice grupe Atlas i Kompas ugovarati preko agencije Astarea. No, ni to nije dugo trajalo. Sada, primjerice, zaposleni u Astarei već dva mjeseca nisu dobili plaće, a u Atlasu tri mjeseca.

KRONOLOGIJA PROPASTI ATLASA

Propast dubrovačkog Atlasa, članice grupe Adriatica.net, ogledni je primjer debakla hrvatske tranzicije. Tvrtka koje je jedva preživljavala ratne devedesete, prije rata je bila moćna agencija s odličnim kadrom, velikim voznim parkom i nekretninama na atraktivnim lokacijama, a bila je i vlasnik franšize American Expressa. PBZ, koji je financijskim transakcijama sličnim reketarenju tijekom ratnih devedesetih došao u posjed značajnog postotka dionica, prvo je jednostrano izdvojio i preuzeo American Express.

Krajem devedesetih je Franjo Tuđman ustupio Androniku Lukšiću cijeli Atlas praktički bez kune, uz neke vezane ustupke. Lukšić je izdvojio iz Atlasa nekretnine i dio rasprodao, a dijelom i danas raspolažu njegovi nasljednici kroz tvrtku Atlas Nekretnine. Ipak jaki brand Atlas je preživio sva ta iskušenja i turbulencije, da bi ga preuzimanjem u prosincu 2005. dotukao Adriatic.net. Danas je Atlas tvrtka koju je Adriatica.net opteretila kreditima, ostavila u dugovima i nitko više ne želi surađivati s posrnulom agencijom.