Nema sumnje da javna poduzeća koja bi, prema premijerkinim riječima, trebala biti nosioci kapitalnih ulaganja teških oko 12,6 milijardi kuna, nemaju dovoljno kapitala za tako velike investicije.

U postojećim uvjetima dodatno zaduživanje na financijskom tržištu bilo bi vrlo rizično pogotovo ako se uzme u obzir visoka zaduženost većine javnih poduzeća.

'Sve je to divno i krasno kad bi za to bilo novca. HEP samo Končaru duguje oko milijardu kuna, slično je i kod ostalih državnih tvrtki. To je kao da imate dugove za dva automobila, stambeni kredit i nedovršenu kuću, a vi želite i dalje investirati. Radi se o balkanskoj fori!' kritičan je prema Vladinom planu ekonomist Ante Babić

Slično razmišlja i Damir Novotny za kojeg će državna ulaganja samo produbiti trenutačnu lošu ekonomsku sliku Hrvatske.

'Riječ o jačanju državne potrošnje što će dovesti do fiskalnih problema i pogoršat će vanjskotrgovinsku bilancu. I dosad smo gradili autoceste i sportske dvorane, ali za to smo gotovo sve uvozili. Pametnije bi bilo taj novac dati privatnim kompanijama. U ovom trenutku potrebna nam je javna štednja i privatne investicije', kaže Novotny.

Ako se već ide u ulaganje u kapitalne projekte, poput željezničke pruge Zagreb – Rijeka ili gradnje novih energetskih objekata, za takve investicije, smatra Novotny, potrebno je privući strane ulagače putem javno-privatnog partnerstva ili izdavanjem koncesija.

'Kad je riječ o željeznici trend je u Europi da se ide u liberalizaciju tržišta. Zbog čega Hrvatske željeznice moraju biti vlasnik kolodvora ako se oni mogu dati na upravljanje privatnim investitorima', ističe Novotny.