Srećko Blažičko, zamjenik općinskog načelnika, potvrdio nam je da su među zainteresiranima bili predstavnici Termi Tuhelj, koje su u vlasništvu slovenskih Termi Olimia i zagrebačke tvrtke Oka, tvrtki koje su ranije sudjelovale na natječaju Hrvatskog fonda za privatizaciju koji u ime Vlade prodaje nekadašnji Spomen dom boraca i Političku školu.

Nedostajala je samo Ingra, kojaje raniju ponudu temeljila na razvijanju tržišta nostalgije, no njihova želja za investiranjem u 'Titove' objekte sada je splasnula. Na upit tportala glasnogovornik Ingre izjavio je da nisu zainteresirani za Kumrovec, barem dok se situacija na tržištu ne smiri. 'Sumnjam da će Ingra sudjelovati na ponovljenom natječaju', kazao je Danko Deban.

Pojavila su se i neka nova imena: konzultantska tvrtka iz Zagreba Sinergijske solucije i još nekoliko tvrtki koje bi željele realizirati investiciju kroz model javno-privatnog partnerstva. Blažičku se Slovenci, koji su vlasnici obližnjih toplica u Tuhelju, čine najozbiljniji ulagači, koji bi mogli povezati cijelu priču i regiju.

'U Kumrovcu ima puno neiskorištenog kapitala u vlasništvu države, koja s njim ništa ne radi već dvadeset godina i nesposobna je provesti natječaj. Prošli je put uz Spomen dom u prodaju išla i šuma, a onda su iz Ministarstva poljoprivrede upozorili da se šuma po zakonu ne smije prodavati', požalio se Blažičko.

Za nekadašnju Političku školu (sada Hotel Zagorje) i Spomen domboraca (sada Znanstveno-studijski centar) Vlada je na natječaju iz 2008. tražila oko 40 milijuna kuna. Iako je trajao dvije godine, taj natječaj nije uspio, a očekuje se da bi se uskoro mogao biti raspisan novi. Na prošlom su Terme Tuhelj odbijene jer preniskom ponudom nisu ispunile uvjete natječaja, Ingra je kasnije odustala, a na kraju je to učinila i Oka, iščekujući prostorni plan.

Blažičko kaže da su na skup o budućnosti Kumrovca pozvali predstavnike vlasnika, odnosno države, ali su im se ispričali ministri znanosti i kulture. A među izlagačima su bili Žarko Puhovski, Dragan Kovačević i Ljubo Jurčić, koji smatra da bi Kumrovec mogao biti interesantan ulagačima 'zbog infrastrukture koja tamo postoji, zbog ljepote i ljudi koji su se tamo rodili'.
Iako je Kumrovec poznat isključivo kao rodno mjesto Josipa Broza Tita, Jurčić misli da turistima treba ponuditi 'širu sliku': 'Ako ostavimo po strani ekstremiste, ljude ipak zanima gdje se rodio Tito, jer je povijesna ličnost, kao primjerice Napoleon. No u blizini su se rodili i Tuđman i Mihanović, turistima i to treba pokazati', kazao je Jurčić za tportal.

No Kumrovec je turistima atraktivan i bez 'šire slike', odnosno povezivanja s Velikim Trgovišćem, jer je prije krize bez marketinga uspijevao privući 70.000 turista godišnje. Jurčić misli da bi ulagači mogli pronaći interes u smještajnim kapacitetima, Političkoj školi u kojoj bi se umjesto političkih kadrova sada mogli educirati menadžeri, sportskoj dvorani i amfiteatru koji bi se mogao prenamijeniti za koncerte. 'Tu već postoje objekti, doduše zapušteni, no procjenjuje se da bi investitori trebali samo uložiti još samo 10 do 20 posto od kupovne cijene.'

Nezadovoljan Vladinim naporima za prodaju kumrovečkih nekretnina, Blažičko kaže da se investitore može naći kad se hoće: 'To je sve stvar marketinga, ne možete naći investitore objavite li oglas u Kupusovom listu.' Blažičko, naime, aludira na domete oglasa objavljenih u Narodnim novinama iz kojih nije jasno ni o kojim se objektima, a ni o kojem mjestu radi. Upozorava kako je Vlada nedavno donijela odluku o prodaji građevinskog zemljišta u općini Kumrovec: 'Objavili su da se prodaju nekretnine u vlasništvu RH u katastarskoj općini Razvor! Recite mi, molim vas, tko zna da se iza toga krije Kumrovec!'.