Pokazuje to istraživanje 'Analiza sustava zaposlenih u hrvatskom javnom sektoru' što ga je Institut za javne financije proveo za Maticu hrvatskih sindikata, piše Novi list.

Hrvatska je za sve naknade zaposlenima (bruto iznosi) koji plaće primaju iz državnog ili lokalnih proračuna izdvajala 9,92 posto BDP-a u razdoblju od 2005. do 2008. godine što ju svrstava na 22. mjesto od 33 europske države među kojima su i sve članice EU. To je za više od jednog postotnog poena manje od prosjeka za sve države. Najmanji postotak izdvajaju Slovačka i Njemačka (nešto više od sedam posto), a najviše Danska – više od 17 posto.

Stručnjaci Instituta za javne financije izračunali su i približni udio neto plaća isplaćivanih iz raznih proračuna u BDP-u i zaključili da je Hrvatska s 8,4 posto u europskom prosjeku. Obzirom da su bruto iznosi ispod prosjeka, to znači da su doprinosi poslodavcima u Hrvatskoj u prosjeku manji nego u ostale 32 države.

Udio zaposlenih u općoj državi u Hrvatskoj u razdoblju od 2005. do 2008. godine bio je 17,15 posto od ukupno zaposlenih, što ju svrstava na 12. mjesto od 24 države. No, broj onih koji plaću primaju iz nekog proračuna zapravo je malo ispodprosječan. Za predsjednika Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Borisa Plešu takvih podatci nisu iznenađujući.

'O viškovima zaposlenih kod nas se više govori u dnevno-političke svrhe nego što je to realnost', kazao je Pleša za Novi list. Bez funkcionalne analize radnih mjesta, tvrdi, ne može se doći do optimalnog broja zaposlenih niti govoriti o eventualnim viškovima. Dapače, postoje i manjkovi, pa tako trenutačno nedostaje oko dvije tisuće policajaca koliko će ih Hrvatska trebati ulaskom u schengenski režim, objašnjava Pleša.

Hrvatska je izrazito nisko rangirana po broju zaposlenih u obrazovanju. U tom je sektoru, gleda li se udio u ukupnoj populaciji, na 30. mjestu s 2,13 posto, a manje imaju samo Turska, Makedonija i Rumunjska. Gleda li se udio zaposlenih u obrazovanju u ukupnoj zaposlenosti situacija je ipak bolja i Hrvatska s 5,62 posto zauzima 29. mjesto, a iza nas su Turska, Rumunjska, Austrija i Španjolska.

Ništa bolje Hrvatska nije rangirana ni u zdravstvenoj zaštiti i socijali. Po udjelu u stanovništvu tu je Hrvatska na 30. mjestu s 2,09 posto (manje imaju samo Turska, Makedonija i Rumunjska), a po udjelu u ukupnoj zaposlenosti na 26. mjestu. U Norveškoj, npr., svaki peti zaposleni radi u tom sektoru.

U Hrvatskoj je iznimno visok broj zaposlenih u javnim poduzećima, gotovo 14 posto, i samo Grčka i Poljska ih imaju više.