Na ergeli, međutim, i dalje će raditi 39 zaposlenih, kao i dosadašnji ravnatelj Pavo Sabolski. Budući da najveći dio proračuna ergele otpada na plaće, oko 3,5 milijuna kuna godišnje, i na troškove, oko pola milijuna kuna, glasnogovornika Ministarstva poljoprivrede Mladena Pavića pitali smo u čemu se sastoji ušteda vrijedna ukidanja ergele. 'Objedinit će se upravljanje institucijama, a uštedjet će se i na intelektualnim uslugama jer se događalo da se dva puta naruči gotovo isti posao u dvije institucije iako se mogao odraditi odjednom', rekao je tportalu Pavić, od kojeg smo doznali da Sabolski ostaje na čelu ergele.

S druge strane, Hrvatski centar za konjogojstvo u okviru kojega je Državna ergela lipicanaca u Lipiku troši preko 600 tisuća kuna samo na zakup nekretnina jer nema vlastite imovine. Lipička ergela, naime, u vlasništvu nema zemljišta potrebnih za prehranu 30-ak lipicanaca pa ih zakupljuje.

Odluka o ukidanju zbog sukoba s ravnateljem Čačićem?

Predsjednik Hrvatskog središnjeg saveza uzgajivača lipicanaca Stanko Vujčić zato drži da je odluka donesena u korist ravnatelja HCK Mate Čačića s kojim je savez duže vrijeme u sukobu. 'Gasi se institucija čija važnost prelazi granice Hrvatske i daje se na upravljanje čovjeku koji radi na štetu konja u Hrvatskoj. Čačić u Lipiku nema ni vlastite opreme ni zemlje, radi s deset puta manje konja nego što ih ima u Đakovu, ne ostvaruje rezultate, ali sada će biti glavni za najvažniju instituciju za uzgoj lipicanaca u Hrvatskoj', stav je Vujčića nakon čijeg je imenovanja predsjednikom prije nekoliko mjeseci iz saveza izašlo nekoliko udruga bliskih Čačiću. U vezi s tim danas nismo mogli dobiti Čačićevu izjavu.

Vujčić najavljuje da će od Vlade RH tražiti preispitivanje ove odluke, a za sutra je najavljena i konferencija za tisak đakovačkog gradonačelnika Zorana Vinkovića koji se također protivi ukidanju ergele.

Đakovačka tradicija konjogojstva seže u 14. stoljeće

Đakovačka ergela prije četiri godine obilježila je 500 godina postojanja, a tradicija konjogojstva u tom gradu seže i dalje u povijest, do 1374. godine kada je bosanski ban Tvrtko I. đakovačkom biskupu poklonio deset kobila i pastuha arapske pasmine. Prvi zapis o organiziranom uzgoju konja, ergeli, datira u 1506. godinu. Arapi su kasnije zamijenjeni lipicancima, po kojima je Đakovo zbog izrazite vrijednosti linija i rodova konja postalo poznato u cijelom svijetu. To je dokazao i posjet engleske kraljice Elizabete II. Ergela je članica Međunarodnog udruženja uzgajivača lipicanaca (LIF) sa sjedištem u Beču.

Ergela se sastoji od dva glavna dijela, pastuharne u središtu Đakova i druge lokacije Ivandvor s matičnim stadom kobila s mladima do treće godine života. U pastuharni pred otvaranjem je suvremena jahaonica koja će omogućiti zimsko ujahavanje i trening konja. Na Ivandvoru se nalaze i staje iz 1912. godine, koje su u središtu imanja koje se proteže na oko 320 hektara poljoprivredne površine. Grad Đakovo ovih dana predložio je državi da ta zemlja prijeđe u trajno vlasništvo ergele, a odluka o tome očekuje se u sljedećih nekoliko mjeseci, nakon javnog uvida u prijedlog raspolaganja državnim zemljištem na području Đakova.