Grad Zlatar apsolutni je hrvatski rekorder u zaduženosti, a ta neizvjesna situacija traje već 15 mjeseci. Bivši gradonačelnik Marijan Đurek ostavio je milijune duga, mjenice bez pokrića, a gradski račun blokiran je od veljače prošle godine.

Pred Božić je Gradu stigla pomoć Vlade u iznosu od 1,5 milijuna kuna da bi isplatio plaće gradskim službenicima, uz zakašnjenje od pola godine. Na proljeće je Grad dogovorio sa svojim mnogobrojnim dužnicima, dakle dobavljačima i bankama, deblokadu računa i isplatio još zaostalih plaća zaposlenicima koji su pod njegovom ingerencijom. Otprilike ovim redom: prvo su se naplaćivali dobavljači, plaćale režije, isplatili zaposlenici, a banke nisu naplaćivale ništa. Svjetlo na kraju tunela gradska vlast vidjela je u reprogramiranju kredita, no nije naišla na razumijevanje dužnika.

Od kolovoza je gradski račun ponovno blokiran u iznosu od 1,2 milijuna kuna, a Grad je i dalje zadužen tri gradska proračuna, oko 30 milijuna kuna. Zlatar ima kredit od 1,7 milijuna eura podignut 2005. godine kod Hypo banke, što mu predstavlja najveći problem. Za njega se od 2005. plaćaju samo kamate i zatezne kamate. Bez kredita, obaveze prema dobavljačima bile su 7,5 milijuna kuna, a nekima se duguje preko tri godine. Sada je taj dug preko pet milijuna kuna. Plaće ponovo nisu isplaćene i sad se opet pregovara s bankama da pričekaju s naplatom još godinu dana. Država kaže da više ne može pomoći, jer nema.

Zadužio se 345 posto, a smije 20 posto

'Kad je HDZ s gradonačelnikom Stjepanom Škofom odlazio s vlasti, novom gradonačelniku Marijanu Đureku ostavio je pozitivan saldo u kasi. On je sa svojim koalicijskim partnerima napravio manjak koji iznosi više od tri gradska proračuna. Da se barem za te novce izmjestila cesta, obnovila Sokolana, da se nešto konkretno vidi, osim 'ekološkog' asfalta iz kojeg probija trava, ali ne', kaže gradonačelnik Kopjar.

'Prema reviziji iz 2009. godine, Grad se zadužio 345 posto, a prema zakonu može se samo 20 posto. Svi su dužni, ali ispalo je da je grad Zlatar najzaduženiji u Hrvatskoj, jer nema nijednog grada ni općine s ovakvom sudbinom. Mi smo mali grad s proračunom od oko 10 milijuna kuna. Osijek je grad s proračunom od 500 milijuna kuna i da bi bio kao mi, morao bi biti dužan milijardu i 500 milijuna kuna', povlači paralelu Kopjar s Osijekom. Sada se dogovora da se glavnica prema Hypo banci počne plaćati za godinu dana, što bi značilo reprogramiranje do 2022. godine.

'Dvanaest je to dugih godina, kada bi išle samo plaće, a nikakve gradnje ni po Zlataru; nikakvi popravci ni oko kleti ni za kleti ne bude moguće do 2022. godine, dok je 90 posto gradskih nekretnina u vlasništvu Hypo banke. Do 2022. godine u Zlataru se neće ništa dogoditi, osim ako ne dođe neki Kerum ili Djed Mraz i spusti peneze', kaže gradonačelnik.

Zagorski list upozorava da je Ministarstvo financija nadležno tijelo koje prati zaduživanje jedinica lokalne i regionalne samouprave.