Gotovo svakom nezaposlenom kroz glavu je barem jednom prošla misao o pokretanju vlastitog biznisa. Oni ambiciozniji vjerojatno imaju ideju za unosan posao, no bez početnog kapitala vrlo ga je teško pokrenuti. Tu uskače Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) te kroz mjere samozapošljavanja nudi stručnu pomoć, ali i bespovratni novac
S bespovratnim poticajima koji dosežu i do 27.000 kuna nezaposleni mogu pokrenuti praktički bilo koji biznis, u čemu im HZZ pomaže savjetima pri svakom koraku. Kroz mjere poticanja samozapošljavanja HZZ je lani uposlio gotovo pet tisuća ljudi koji su čekali posao na Zavodu.
Samo za nezaposlene
Mjere su namijenjene isključivo nezaposlenim osobama prijavljenim u evidenciju HZZ-a, no osim hrabrosti, za dobivanje poticaja potreban je solidan poslovni plan.
'Imamo primjer osobe koja je registrirala trgovačko društvo za djelatnost projektiranja i izvođenja radova te razvoj projekata obnovljivih izvora energije. Tvrtka će proizvoditi elektroenergetska postrojenja obnovljivih izvora energije. Osoba je u trenutku predaje zahtjeva već navela prvu dogovorenu poslovnu suradnju putem koje namjerava pokrenuti izradu solarne elektrane', ilustriraju u HZZ-u.
Tri su glavne mjere kroz koje je moguće dobiti poticaje i pokrenuti biznis: 'Tvoje radno mjesto', 'Tvoje radno mjesto u zelenom gospodarstvu' i 'Tvoje sezonsko radno mjesto'. Mjera 'Tvoje radno mjesto' otvorena je gotovo prema svima jer za nju mogu aplicirati svi nezaposleni bez obzira na radni staž, zanimanje i kvalifikacije. Poticaji u toj mjeri dosežu 25.000 kuna. Isti iznos moguće je dobiti i kroz mjeru 'Tvoje sezonsko radno mjesto', no ona je namijenjena samo nezaposlenim ženama.
Najviši poticaji nude se u mjeri 'Tvoje radno mjesto u zelenom gospodarstvu' i oni iznose 27.000 kuna, od čega 25.000 odlazi na pokretanje biznisa, a preostale 2000 kuna na obrazovanje i savjetničke usluge.
Kako pokrenuti, primjerice, frizerski salon?
Zamolili smo HZZ da nam pojasni kako izgleda samozapošljavanje od početka do realizacije. Prvi je korak izražavanje želje za pokretanjem posla. Tu uskače HZZ-ov savjetnik koji nezaposlenome daje smjernice za izradu poslovnog plana, dakle osnovnog dokumenta poslovnog pothvata.
Nakon što se poslovni plan izbrusi nezaposleni ga dostavlja HZZ-u te se plan ocjenjuje. Ako su plan i zahtjev za samozapošljavanjem ocijenjeni pozitivno, osobu se poziva na upućivanje u daljnje aktivnosti, tj. u pokretanje posla, što uključuje registraciju djelatnosti, prijavu na zdravstveno i mirovinsko te otvaranje poslovnog računa i solemnizaciju bjanko zadužnice.
Kada se obave formalnosti, konačno slijedi potpisivanje ugovora o dodjeli potpore za samozapošljavanje i biznis kreće. Tijekom prve godine ili prve dvije godine poslovanja HZZ prati napredovanje poslovanja i poštivanje ugovorom potpisanih obveza. Nakon isteka tog perioda ugovor se smatra zaključenim te se novopečenom poduzetniku vraća bjanko zadužnica.
Zavod je tihi partner
'U potpori za samozapošljavanje Zavod je tihi partner te savjetuje i usmjerava osobu tijekom cijelog ugovorenog razdoblja, a to je poslovanje u prvih 12 mjeseci, u kojima pruža savjetodavnu pomoć ili osigurava kontakte dionika koji mogu besplatno pružiti traženu stručnu pomoć ili otkloniti problem u poslovanju', poručuju u HZZ-u.
Lani se kroz poticaje za samozapošljavanje zaposlilo 4885 ljudi. Najviše njih, čak 825, u djelatnosti trgovine. Po 700 nezaposlenih bacilo se u stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, a još 700 u ostale uslužne djelatnosti. Njih oko 500 okušalo se u građevini, dodatni 500 u prerađivačkoj industriji i 450 ljudi u uslugama pružanja smještanja i pripreme hrane.