PPD je još 2011. godine ostvarivao samo 53,5 milijuna kuna prihoda, kao i prijašnjih godina, ali tvrtka je počela 1. siječnja 2012. uvoziti plin i godinu završila sa šest puta većim prihodom, 300 milijuna kuna. Hrvatska vlada te je godine objavila i odluku o povećanju cijene plina za dvadesetak posto. Sljedeće, 2013. godine, PPD-u se prihod utrostručio na 910 milijuna kuna. Tako je rastao i profit, pa je lani iznosio 75 milijuna kuna. Druge tvrtke iz PPD grupe također su ostvarile visoke prihode.

Za usporedbu, HEP Plin, koji opskrbljuje kućanstva, 2013. godine poslovao je s gubitkom, a prihod je bio 438 milijuna kuna, odnosno dvostruko manje od PPD-a.

S prijašnjih tridesetak zaposlenih PPD je u ove dvije godine porastao na četrdeset radnika, pa nas je zanimalo kako tvrtka, koja po broju zaposlenih pripada u mala poduzeća (prema novoj definiciji EU komisije), zarađuje daleko više čak i od HEP Plina.

Kako nam je potvrdila Lidija Džaja Moharić, glasnogovornica HEP Plina, ove dvije tvrtke sklopile su do sada dva ugovora o kupoprodaji plina i to za period 2012./2013. i 2013./2015. godine, no odbila nam je otkriti po kojoj cijeni PPD isporučuje plin HEP Plinu.

Iz PPD-a su nas izvijestili da su promjene posljednjih godina u liberalizaciji tržišta plina donijele višestruke koristi 'kako za dobavljače koji su dobili priliku poslovati na hrvatskom tržištu, tako i za potrošače kojima su ponuđeni povoljniji uvjeti nabave prirodnog plina'.

'Osim liberalizacije tržišta, ključne trenutke u razvoju poslovanja PPD-a predstavljaju partnerstva koja su realizirana s tvrtkama E.ON i Gazprom te drugim europskim tvrtkama, a upravo suradnja s navedenim partnerima hrvatskom tržištu donosi sigurnost i pouzdanost isporuke prirodnog plina', izvijestila nas je PPD-ova agencija za odnose s javnošću.

Prof. dr. sc. Igor Dekanić, profesor na Rudarsko-geološkom fakultetu u Zagrebu, kaže da se posljednjih godina dogodilo nekoliko presudnih stvari na našem plinskom tržištu.

'Od 2007. godine, nažalost, bilježi se konstantan pad potrošnje. Nakratko je 2010. godine potrošnja opet porasla na tri milijuna kubičnih metara godišnje, ali uglavnom pada. Još više zabrinjava što je glavni razlog pad industrije, pa dakle u strukturi potrošnje plina sve je manje industrije, a sve više široke potrošnje. Paralelno s tim pri kraju je i usvajanje zakonodavstva EU, pa tržište postupno prelazi u konkurentsko. U opskrbi više nema INA-inog monopola, a Iako je formalno jedini proizvođač, osim djelomično Plinare Pula, INA-ina proizvodnja pada. Zajedničke investicije s ENI-jem i Edisonom rastu, ali će padati', rekao je profesor Dekanić.

Na cijene plina bi u budućnosti mogle utjecati još neke promjene koje će se najvjerojatnije dogoditi, jer opskrbljivači trenutačno cijene određuju na osnovu vremenskih prognoza i tako rezerviraju količine za distribuciju u mreži Plinacroa. Ubuduće bi se trebala, ocijenio je profesor Dekanić, provoditi dnevna uravnoteženja, što bi dovelo do bolje stabilnosti, ali ne nužno i nižih cijena.