Naime za 20. studenog sazvana je izvanredna glavna skupština Konzuma na kojoj će se, između ostalog, donijeti odluka o dopuni poslovanja novim djelatnostima. Konkretno, Konzum namjerava proširiti svoje poslovanje na promet medicinskim proizvodima na veliko i malo, na njihov uvoz, ali i proizvodnju odnosno izradu medicinskih proizvoda. Navodi se i posredovanje u prometu lijekovima, djelatnost prometa na veliko lijekovima te trgovina na malo lijekovima koji se izdaju bez recepta.

'Razmatramo mogućnost proširenja djelatnosti kako bismo u okviru naše kontinuirane modernizacije poslovanja te pružanja cjelovite usluge potrošačima eventualno proširili asortiman i područjem trgovine na malo bezreceptnim lijekovima', kazali su za tportal iz Agrokora.

Na pitanje tportala znači li to da bi Konzum uskoro mogao početi otvarati i vlastite apoteke, odgovorili su da nemaju takvih namjera.

No bavljenje prodajom bezreceptnih lijekova nije tako jednostavno, a upućeni u priču upozoravaju nas da za tako nešto treba imati specijalizirane prostore i angažirane farmaceute.  Potvrđeno nam je to i u Agenciji za lijekove i medicinska pomagala (HALMED).

'Da bi dobila našu dozvolu, specijalizirana prodavaonica mora, uz opće uvjete propisane za trgovinu na malo, zadovoljavati niz posebnih uvjeta. Za početak, mora imati na raspolaganju odgovornu osobu, magistra farmacije s položenim stručnim ispitom i godinom radnog iskustva, te imati zaposlenu osobu s najmanje završenim srednjim obrazovanjem farmaceutskog usmjerenja', pojasnili su nam u HALMED-u.

Također, specijalizirana prodavaonica mora zadovoljiti još niz uvjeta: od dokumentacije do prostora i opreme za čuvanje lijekova.

Namjera Konzuma da zagrize na tržište bezreceptnih lijekova ne čudi jer je riječ o tržištu 'teškom' više od pola milijarde kuna. Usto, nedavnom akvizicijom Mercatora Agrokor je stvorio najveću maloprodajnu mrežu u regiji s prihodom između pet i šest milijardi eura.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori kazali su nam da udio bezreceptnih lijekova na ukupnom tržištu lijekova u Hrvatskoj iznosi 15 posto, odnosno između 500 i 600 milijuna kuna godišnje. Napomenuli su da Državni zavod za statistiku ne prati posebno tvrtke koje se bave bezreceptnim lijekovima, već prati rad svih njih zajedno te je stoga 'prilično nezahvalno' davati procjene.

Inače, ovakva praksa među vodećim europskim i svjetskim trgovačkim lancima nije nikakav novitet, a usto proizvode lijekove kao svoje robne marke. Primjerice britanski Tesco u svom asortimanu ima bezreceptne lijekove pod svojim logom: aspirin od 300 miligrama u pakiranju sa 16 tableta može se kupiti za manje od tri kune (0,28 funti).