Najveći paket dionica Zagrebačke burze (9,9 posto) trenutačno drži savjetnička investicijska kuća Investco u vlasništvu Miroslava Blaževa. Samozatajni 51-godišnji zagrebački poduzetnik jedan je od utemeljitelja domaćeg tržišta kapitala. Poznat je po odličnim vezama s bankarskim miljeom te kao čovjek od povjerenja Ivice Todorića za čiji je Agrokor odradio mnoge poslove. Kao savjetnik pratio je 1992. prvu Todorićevu akviziciju u Srbiji. Investco odlično posluje i godinu redovno završava višemilijunskom dobiti.

Vlasnici burze pioniri tržišta kapitala

Drugi po veličini dioničar Zagrebačke burze (8,6 posto dionica) investicijsko je društvo Intercapital. Na njezinom su čelu Daniel Nevidal (45), osnivač tvrtke, i Ivan Kurtović (35). Interkapital je lider među privatnim brokerskim kućama te je trenutačno jedina prava konkurencija bankama u savjetničkim poslovima. Nevidal je tvrtku osnovao 2001., a prije toga je radio u Privrednoj banci Zagreb. Kurtović mu se pridružio 2004. nakon završetka studija na Ekonomskom fakultetu.

Vlasnik Hita Vrijednosnica Ivan Tadin (42) drži sedam posto dionica Zagrebačke burze i ujedno je član njezinog Nadzornog odbora. Tadin je jedan od pionira domaćeg tržišta kapitala koji se uglavnom usmjerio na pružanje brokerskih usluga manjim investitorima. Velike su kuće zbog krize i rasta troškova s vremenom Hiti prepustile posao s malim ulagačima, uz određene uvjete, tako da danas Tadinova tvrtka radi najveće promete na burzi.

Tvrtka Chromos Agro (proizvodnja pesticida) i fond SZAIF četvrti su i peti dioničar Zagrebačke burze, a nakon njih najveći paket (4,3 posto) ima brokerska kuća Auctor.

Nakon pogibije osnivača Auctora Marijana Palića prošle godine u prometnoj nesreći, vlasništvo je preuzela njegova supruga Sanja Palić (40). Tragično preminuli Palić bio je među glavnim protagonistima domaće financijske scene u posljednjih dvadeset godina. Karijeru je počeo u Zagrebačkoj banci ranih devedesetih, a 1996. s Michaelom Glazerom i Nenadom Pavletićem osnovao Auctor. Partneri su mu se povukli 2008. godine.

Široj javnosti Auctor je postao poznat 2007., kada je kupio Hypo Consultants, nekretninski dio posrnulog Hypa. Palić je navodno taj posao odradio za bivšeg direktora Consultantsa Damira Farkaša i Ninoslava Pavića, bivšeg suvlasnika EPH-a te još nekoliko njihovih partnera.

Među dioničarima Galinec i Tipurić

Među ostalim dioničarima Zagrebačke burze koji imaju više od dva posto temeljnog kapitala većinom su banke (Hypo, HPB, PBZ, Erste, Zaba, itd.), a od pojedinaca izdvajaju se imena Josipa Galinca (tri posto), Ratka Bajakića (2,6 posto) i Darka Tipurića (dva posto).

Galinec (43) u javnosti je najpoznatiji po svom angažmanu u Industrogradnji. Međutim, nakon što je ta priča neslavno završila, tvrtka je propala, a on je pretučen (2008.) Galinec se praktički povukao s poslovne scene. Ostale su njegove tvrtke u blokadi ili životare među njima je i brokerska kuća To one usluge.

Jedan od veterana domaće burzovne scene, Ratko Bajakić (50) napustio je tržište kapitala prije pet godina. Dotad je vodio svoju tvrtku ICF koja se bavila fondovskim biznisom. Prema podacima portala Poslovna Hrvatska Bajakić je trenutačno član nekoliko nadzornih odbora, među njima i SN Holdinga. Bajakića se u prošlosti vezalo za poslove Darka Ostoje, vlasnika SN Holdinga i sudionika nekoliko teških privatizacijskih priča.

Ime bivšeg dekana Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Darka Tipurića (49) široj je javnosti poznato po nekoliko afera. U rujnu 2009. medije su objavili da je Tipurić pod istragom Uskoka zbog navodno štetnih ugovora koje je potpisivao s HEP-om i drugim javnim poduzećima za cijenu od 35 milijuna kuna.

Nakon toga je isplivala još jedna afera. Ispostavilo se da je Tipurić preko tzv. Međunarodne ljetne škole omogućio studentima da za novac polože ispite koje nisu uspjeli savladati u redovnom roku. Zbog toga je smijenjen s mjesta dekana.

Dioničari bez motiva da nešto mijenjaju

Između vlasnika i menadžmenta Zagrebačke burze trenutačno vladaju, barem koliko je to javno vidljivo, dobri odnosi, što nije uvijek bio slučaj. Prije šest godina između Uprave na čijem je čelu tad bio Robert Motušić i dioničara predvođenih pokojnim Palićem, osnivačem Auctora, izbio je žestok sukob.

Motušića su dioničari optužili za 'bezobzirnost i rasipnost'. Na kraju je on smijenjen, a Palić je s vlasnicima još nekoliko velikih brokerskih kuća pokrenuo inicijativu za prodaju Zagrebačke burze. Usprkos tome što je imao podršku vlasnika preko 50 posto dionica, nije uspio realizirati transakciju.

Tada su se kao kupci Zagrebačke burze spominjali Varšavska i Bečka burza. A čak su se i sami dioničari bili podijelili na dvije struje ovisno podržavaju ili Poljake ili Austrijance.

U to vrijeme promet na domaćem tržištu kapitala mjerio se u milijardama kuna mjesečno. Zagrebačka burza kao dioničko društvo imala je veliku dobit te se spominjala mogućnost isplate dividende. Vladala je jagma za njezinim dionicama i one su se prodavale po cijeni od nekoliko tisuća kuna. Tada su u vlasništvo ušli neki novi dioničari dok su ostali povećavali svoje pakete.

Međutim, to se nije pokazalo isplativim ulaganjem jer se dolaskom krize dramatično srozao promet na tržištu kapitala, a time i vrijednost dionica Zagrebačke burze.

Neki dobri poznavatelji tržišta reći će kako su današnji idilični odnosi između dioničara i menadžmenta - Upravu vodi Ivana Gažić - samo odraz apatije na tržištu i nedostatka interesa, odnosno motiva dioničara da snažnije pritisnu vodeće ljude burze. Ovako mizeran promet te nedostatak novih izdanja i investicijskih prilika djelomično ipak ide na dušu i menadžmentu Zagrebačke burze.