U oštroj konkurenciji na domaćoj maloprodajnoj sceni vodi se bitka za svakog kupca. Veliki trgovci pod stalnim su pritiskom, a tehnološke inovacije mogu napraviti razliku na tržištu kojim dominiraju Konzum, Lidl, Kaufland, Plodine i Spar
Kako bi ulovili kojeg kupca više, ali i ugodili postojećim mušterijama, u Konzumu su krenuli s postavljanjem samonaplatnih blagajni, koje su kod potrošača vrlo dobro prihvaćene.
Konzum je u 24 svoja centra instalirao nešto više od stotinu samonaplatnih blagajni. Takve blagajne mogu se naći u svim većim Super Konzumima poput onih u Zagrebu, Velikoj Gorici, Solinu ili Puli, no prisutne su i manjim trgovinama, poput one u sklopu zagrebačkog Kaptol centra.
Mercator probio led
Prve pametne blagajne u Hrvatskoj uveo je Mercator još 2010., no njega je Agrokor u međuvremenu u potpunosti preuzeo.
U najvećem domaćem maloprodajnom lancu kažu kako samonaplatne blagajne u prosjeku koristi 23 posto kupaca, a u nekim prodavaonicama taj broj raste i iznad 50 posto ukupnog broja kupaca.
'Razlog je tome prepoznatljivost svih prednosti koje ovaj sustav nudi kupcu kao i promjene u preferencijama današnjih potrošača. Kupac današnjice želi biti uključen u cijeli proces kupnje te imati kontrolu nad svakim kupljenim artiklom i svojom potrošnjom. Korištenjem samonaplatnih blagajni postiže se optimizacija tijeka kupnje te značajna ušteda vremena', kažu u Konzumu za tportal.
Na pametnim blagajnama dostupni su svi oblici plaćanja.
I skeneri postali pametni
Osim pametnih blagajni, kojima zasad isključivo operira Konzum, u tom su lancu tehnološki iskorak učinili i uvođenjem takozvanih self-scanning rješenja. Korištenjem ovog sustava kupci u Konzumu svojim skenerom mogu očitavati proizvode i stavljati ih u košarice.
'Sustav je pokazao odlične rezultate, pa je 2014. unaprijeđen u sustav shop&touch ili pametna kolica. Sada se na zaslonu osjetljivom na dodir očitavaju cijene artikala, akcijske ponude i lokacija artikla u samom prodajnom prostoru, a korištenje ovog sustava kupcu nudi i dodatne informacije kao što su najkraće rute kroz prodavaonicu ili detaljan opis svih proizvoda', poručuju.
Konzum je u Hrvatskoj u 2014. ostvario 13,4 milijarde kuna i dobit od 108 milijuna kuna. Prihod Konzuma viši je od kombiniranih prihoda Plodina, Lidla, Kauflanda, Spara i Tommyja.
Velik pritisak konkurencije
Konzumovi prihodi, baš kao i 2013., porasli su tek pola posto dok je dobit pala 36 posto. S obzirom na to da je spajanje Mercatora s Agrokorom Ivice Todorića počelo sredinom 2014., prihodi Konzuma trebali bi biti veći u 2015. Procjenjuje se da će Agrokor samo od trgovine godišnje ostvarivati godišnji promet od šest milijardi eura. Podsjećamo, u Agrokorovoj trgovačkoj mreži širom regije ima oko 2.000 trgovina.
Velik pritisak posljednjih nekoliko godina nabija im strana konkurencija, prije svega Lidl, koji je u 2014. zaradio koliko i Konzum uz višestruko manji promet. Oko deset posto u 2014. rasli su i prihodi Spara i Kauflanda.