Vladina odluka odnosi se na tvrtke od strateškog i posebnog interesa kojima je država većinski vlasnik, a u onima u kojima država ima manjinski udio, predstavnici države u upravljačkim tijelima imaju obvezu zahtijevati da se također razmjerni dio dobiti uplati u proračun.

Od obveze namirivanja proračuna izuzeto je samo pet državnih poduzeća, a to su HAC, Hrvatske ceste, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, Plinacro te Zračna luka Dubrovnik.

S obzirom na to da značajan broj državnih kompanija još nije objavio podatke o poslovanju za prošlu godinu nemoguće je precizno utvrditi koliko će novca završiti u proračunu. Trenutačno su dostupni podaci za sedam kompanija izlistanih na Zagrebačkoj burzi i dvije (Hrvatska lutrija, HŽ infrastruktura) koje su objavile preliminarne podatke za 2015. godinu.

Navedenih devet zlatnih koka trebalo bi podebljati proračun za 1,4 milijarde kuna, a prema grubim procjenama od svih državnih dobitaša (uključujući i tvrtke s manjinskim udjelima) ukupno bi se u državnu kasu moglo sliti blizu dvije milijarde kuna.

Zanimljivo je da je u proračunskom planu za ovu godinu predviđeno tek 832 milijuna kuna prihoda od financijske imovine što znači da Vlada svojom odlukom želi u najmanju ruku dvostruko premašiti plan.

Lavovski dio kolača trebao bi uplatiti HEP koji je lani na razini grupe ostvario dobit od 1,94 milijarde kuna. Kako je država stopostotni vlasnik HEP-a, proračunu će pripasti punih 60 posto odnosno 1,16 milijardi kuna.

Značajne uplate očekuju se i od Jadranskog naftovoda, Hrvatske poštanske banke i Končara elektroindustrije. Međutim, Vladina odluka potpuno se kosi s planovima tih kompanija o raspodjeli dobiti. Naime, dok su Uprave i Nadzorni odbori Janafa, HPB-a i Končara u prijedlozima raspodjele dobiti vodili interesima razvoja tvrtaka, država se povela isključivo interesima punjenja proračuna.

Tako je JANAF, kojim upravlja HNS-ovac Dragan Kovačević, sukladno investicijskoj politici, predložio da se dioničarima isplati 28,5 posto lanjske dobiti odnosno 66,6 milijuna kuna. Međutim, prema odluci Vlade Janaf bi državi, razmjerno udjelu u kapitalu, trebao isplatiti 110 milijuna kuna.

Vodstvo Hrvatske poštanske banke predložilo zadržavanje cjelokupne dobiti je u cilju jačanja vlastitog kapitala, a Vlada za proračun traži 45 milijuna kuna. Končar EI je pak dioničarima ponudio isplatu 12 kuna po dionici, a Vlada želi tri puta više.

Znatno manju dividendu (12,5 posto od ostvarene dobiti) predložilo je i vodstvo Podravke, ali kako država u koprivničkoj kompaniji ima manjinski udjel, ne može diktirati odluke na skupštini dioničara.

Među kompanijama koje još nisu objavile rezultate poslovanja, državni budžet najviše može očekivati od Agencije Alan. Ako se ponove rezultati iz 2014., od državnog monopolista u trgovini oružjem i vojnom opremom moglo bi se inkasirati oko 80 milijuna kuna. Po riječima Ministra financija Zdravka Marića, ta sredstva trebala bi se iskoristiti strogo namjenski za modernizaciju Oružanih snaga.

Potencijalni su uplatitelji u proračun i Narodne novine, Fina, Odašiljači i veze, Podzemno skladište plina, Hrvatska pošta i HRT.

Uz već spomenute tvrtke koje je država oslobodila isplate dividendi, zbog ostvarenih gubitaka dividendu vjerojatno neće isplaćivati Ina, Đuro Đaković holding, Petrokemija, HŽ Cargo i HŽ Putnički