Nenadani rezultat referenduma na kojem je odlučeno da će Ujedinjena Kraljevina napustiti Europsku uniju zakomplicirao je živote mnogima. Posebno su, čini se, razočarani financijaši koje brine sudbina Londona kao globalnog financijskog centra. Jedna od mogućih posljedica koju se već počelo razmatrati ovih dana je i ta da bi se poznatom Londonskom burzom dionica (LSE, London Stock Exchange) u ne tako dalekoj budućnosti lako moglo upravljati iz – Amsterdama
Dioničari, odnosno vlasnici kompanije koja upravlja poznatom burzom u Londonu su ovih dana odobrili odluku da njihovu kompaniju preuzme njen njemački konkurent, Deutsche Börse. Ta kompanija, pak, upravlja najvećom njemačkom burzom, onom u Frankfurtu. Ako regulatori na kraju odobre cijelu transakciju obje velike europske burze, Londonska i Frankfurtska naći će se pod jednim krovom. Formirat će se holding kompanija, a njeno sjedište lako bi se moglo naći u Amsterdamu.
Prema donedavnim planovima obje kompanije bi trebale zadržati svoja operativna sjedišta u Londonu, odnosno Frankfurtu, dok se sjedište holding kompanije planiralo za London. To je bio svojevrstan ustupak kako bi na čelo jedinstvene tvrtke mogao doći Carsten Kengeter, sadašnji šef Deutsche Börse. No nakon odluke Britanaca o izlasku iz članstva Europske unije, njemački regulatori počeli su stvarati pritisak na to da se sjedište holdinga premjesti izvan Londona, a kao jedna od neutralnih mogućnosti navedena je Nizozemska
Nikako ne u Frankfurt
Dioničari Londonske burze optimistični su što se tiče samog povezivanja dviju burzovnih kompanija, no čvrsti su u stavu da sjedište zajedničke tvrtke ne može biti u Frankfurtu koji se isto spominjalo kao jednu od mogućnosti. Na skupštini na kojoj su odobrili preuzimanje menadžmentu burze postavili su upit hoće li se sjedište tvrtke nalaziti u Frankfurtu, ali im šefovi Londonske burze nisu izravno odgovorili nego su naglašavali globalnu narav kompanije, piše Bloomberg.
Deutsche Börse u posljednjih je petnaestak godina već barem dva puta pokušavala preuzeti Londonsku burzu, no transakcija je svaki puta propala zbog zabrinutosti oko mogućeg monopolskog položaja jedinstvene kompanije. Odobre li je ovaj puta regulatori, transakcijom čija se vrijednost kreće oko 20 milijardi eura nastat će burzovna kompanija s najvećim prihodima u svijetu. Takva će kompanija biti u boljoj poziciji za borbu s konkurencijom iz Azije i Amerike.
Dodatan uteg
Uz pritisak njemačkih regulatora, ali i tamošnjih političkih dužnosnika, postoji dodatan uteg koji otežava dogovor oko budućih odnosa. Riječ je o prijeboju i namiri, poslovima koji prate trgovinu vrijednosnim papirima. U vlasništvu LSE Group, koju će ako sve bude po planu preuzeti Deutsche Börse, nalazi se i kompanija LCH.Clearnet, jedna od najvećih svjetskih tvrtaka u kojoj se rade prijeboj i namjera za vrijednosnice denominirane u eurima.
Europska centralna banka (ECB) već godinama nastoji stvoriti uvjete u kojima bi se prijeboj i namira vrijednosnih papira denominiranih u eurima obavljali unutar eurozone jer je neuobičajeno da se daleko najveći dio takvih poslova radi u Londonu. Iako je ECB dosad bila neuspješna u svojim nastojanjima, nakon izlaska Britanije iz članstva EU-a, bit će još teže opravdati obavljanje prijeboja i namire u Londonu, a ako Deutsche Börse i LSE postanu jedna kompanija, to bi mogao biti novi način da se velik dio ovog profitabilnog posla prebaci u Frankfurt.
Menadžment Deutsche Börse ovih dana uvjerava investitore da nikakva konačna odluka o sjedištu još nije donesena. Uz mogućnost da se holding smjesti u Amsterdam spominje se i pravni oblik u kojem bi postojale dvije holding kompanije od kojih bi jedna imala sjedište u EU-u, a druga u Londonu. Usprkos ovim problemima, investitori drže da bi, s očekivanim izlaskom Britanije iz EU-a, povezivanje ovih dviju burza moglo bi biti još i važnije jer bi će podmazati tokove kapitala između Londona i Unije.
Zadržavanje dominacije
Povezivanje dviju najvažnijih burza europskog kontinenta nije nikakvo iznenađenje. Proces konsolidacije među svjetskim burzama traje već više od dva desetljeća, a kroz jednu takvu sličnu transakciju su se još 2000. godine povezale burze u Amsterdamu, Parizu i Bruxellesu čime je nastalo tzv. tržište Euronext
Sva takva povezivanja i preuzimanja u kojima su se proteklih godina spajale i prekrajale poznate povijesne burze posljedica su modernizacije, razvoja tehnologije i globalizacije. Transakcije danas provode računala, a ne više brokeri u kaotičnom nadvikivanju na samoj burzi. Pokretanje tržišta vrijednosnim papirima u današnje je doba puno lakše nego što je to bilo nekad zbog čega su se velike burze našle u borbi za tržište s manjim i agilnijim konkurentima. Okrupnjavanje u velike kompanije i holdinge čiji se utjecaj širi diljem svijeta jedan je od pokušaja starosjedilaca da zadrže svoju dominaciju i položaje u svjetskim financijskim tokovima.
Londonska i Frankfurtska burza zbog toga će spajanjem pokušati zadržati svoj dio globalnog kolača. Problemi koji su nastali odlukom Britanaca da napuste članstvo EU-a mogli bi pak dovesti do toga da se s nekoliko kriški tog kolača nenadano počaste i u Amsterdamu.
