'Strani ulagači imaju više raspoloživih financijskih sredstava i predviđa se kako će u narednom razdoblju moći biti aktivniji u preuzimanju lokalnih kompanija. Veće strane investicije u preradi drva i proizvodnji namještaja realizirane su u Klani, Đakovu, Đurđevcu, a posebno Međimurju gdje je Hespo prodan švedskoj grupaciji Hilding Anders. Posljednjih godina naglo se razvijaju i ulaganja u proizvodnju energije iz drva ili proizvodnju peleta jer su kogeneracije postale dobar i isplativ posao. U tom području treba istaknuti ulaganje turskih investitora od preko 30 milijuna eura u Babinoj Gredi u tvrtku Uni Viridas i niz sličnih projekata s ulagačima iz Češke, Francuske, Austrije i Italije', opisuje situaciju u drvoprerađivačkom sektoru Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera.

Domaće tvrtke spremne za tržišnu utakmicu

Za strancima ne zaostaju ni domaći, ali se pretpostavlja kako su njihova ulaganja manje uočljiva.

'Cedar u Vrbovskom ulaže 60 milijuna eura u pilanu koja će biti jedan od najvećih i najmodernijih pogona za preradu tvrdog drva u Europi. Značajna se ulaganja realiziraju i u Hrastu iz Strizivojne i u njima povezanim tvrtkama u Slavoniji. Posljednjih je godina vinkovačka Spačva znatno konsolidirala poslovanje, a stalne investicije grupacije Sherif u Glini, Galeković u Kostajnici te Požgaj Grupe na više lokacija u Hrvatskoj potvrđuju kako su domaće tvrtke itekako spremne za tržišnu utakmicu', dodaje on.

Prema njihovim podacima o drvnom sektoru, četvrti smo svjetski proizvođač masovnog parketa, godišnje proizvodimo i 260.000 tona drvenog peleta, 10,4 posto čini drvna industrija u ukupnom hrvatskom izvozu u kojem ostvaruju 1,1 milijardu eura godišnje. U i na šumi baziranoj industriji zaposleno je 53.000 radnika, a tijekom prošle godine 35,6 posto rastao je izvoz namještaja u Njemačku dok je ovoga ožujka rast industrijske proizvodnje namještaja iznosio 17,8 posto.

'Konsolidacija će biti zaokružena kada se unaprijede položaji naših tvrtki na stranim tržištima te kada se postigne prioritetni položaj drvoprerađivačkog sektora u politikama hrvatske Vlade i širi razvojni konsenzus o općoj koristi šume i drva koje predstavljaju nacionalni identitet, a posebice slavonski hrast. Preduvjet za konsolidaciju je bolje pozicioniranje drvne industrije u središte razvojnih politika Hrvatske', smatra Kavran napominjući kako prerada drva i proizvodnja namještaja spada u kategoriju najperspektivnijih grana hrvatske industrije koja ostvaruje 3,6 posto BDP-a.

Još prije dva desetljeća Talijani iz Floriana prepoznali su ovaj hrvatski potencijal otvorivši tvrtku Elda drvo u Zagrebu. Dok su se u početku bavili otkupom i izvozom sirovine, posljednjih godina se okreću preradi i proizvodnji namještaja. U njihovu vlasništvu pored najnovije akvizicije je i Drvna industrija Čazma, Lipovljani Lignum i OTK.

Ovoga proljeća vlasnik grupacije Elvio Florian na skupu o talijanskim ulaganjima u Hrvatsku u Zagrebu je najavio i njihov novi investicijski plan prema kojemu će uložiti 25 milijuna eura u Vukovar u tvornicu parketa, postrojenje kogeneracije i proizvodnju peleta te zaposliti oko 500 ljudi, ali i još pet, šest manjih tvrtki iz drvnog sektora kao kooperante.

S Talijanima vukovarska gradska Uprava redovito kontaktira. Najavljena investicija bila bi najveća na njihovu području još od 1991., stoga i ne čudi da gradonačelnik Ivan Penava ne želi od toga odustati pa s Florian grupom iščekuje novo kadroviranje u Hrvatskim šumama i odluke Ministarstva poljoprivrede kako bi se krenulo u realizaciju.

Na upit o novoj akviziciji i daljnjim planovima Florian grupe u Hrvatskoj, do objave teksta njihov odgovor nismo dobili no Hini su rekli kako ovu godinu završavaju s investicijom od 14 milijuna eura u DI Novoselec i Babinu Gredu, a iduće planiraju investirati 25 milijuna eura u Gospodarsku zonu Vukovar.