Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata (HURS) Ozren Matijašević upozorio je u četvrtak na konferenciji za novinare na mogući kriminal u poslovanju Quaestus fonda jer su u sindikatu dobili anonimnu prijavu u kojoj se Uprava fonda sumnjiči za sklapanje štetnih poslova u korist pojedinaca, a na štetu radnika Spačve i budućih umirovljenika, te nedopušteno korištenje povlaštenih informacija. Borislav Škegro, predsjednik Nadzornog odbora Quaestusa, kaže za tportal da je riječ o 'hrpi budalaština'
Iz HURS-a su poručili da žele senzibilizirati javnost za zaštitu radnih mjesta i sredstava iz kojih će radnici primati mirovine. Upozoravaju kako su u pitanju radna mjesta koja mogu postati kolateralna šteta gospodarskog kriminala, a u strukturi Quaestus fonda sudjeluju i mirovinski fondovi koji raspolažu sredstvima budućih umirovljenika.
Stoga su prijavu promptno proslijediliDORH-u i USKOK-u još 15. prosinca te o poduzetom izvijestili državni vrh - predsjednicu Republike, premijera, predsjednika Hrvatskog sabora, ministre financija i državne imovine, ministra rada i klubove saborskih zastupnika. Matijašević kaže kako do sada nisu dobili nikakvu povratnu informaciju - jedino im je odgovorio Most da je to proslijedio svojim saborskim zastupnicima.
Škegro: Spačva fenomenalno posluje, radnici su zadovoljni
Borislav Škegro nije znao za današnju konferenciju za novinare, ali je otprije upoznat sa sadržajem anonimne prijave.
'To je hrpa budalaština. Ozren Matijašević služi kao glasnogovornik smijenjenog bivšeg predsjednika Uprave Spačve. Umjesto da se bori za radnike, on štiti interese čovjeka koji je bio otjerao Spačvu u stečaj i, sad kad je izvučena, kad fenomenalno posluje i kad su svi zadovoljni, radnici pogotovo, on služi interesima tog smijenjenog, bivšeg predsjednika Uprave koji je u ranijoj fazi Spačvu doveo u stečaj', kazao je Škegro za tportal.
HURS podsjeća kako Spačvom u ime mirovinskih fondova, osiguranja, HBOR-a, HPB-a i još nekih privatnih ulagača, odnosno 66 posto dionica, upravlja društvo Quaestus. Prošle godine u više navrata od sindikalnog članstva u Spačvi dobivene su informacije o mogućim sumnjivim radnjama Quaestusa.
HURS sumnja da visina štete i nastalog gubitka takvim upravljanjem u usporedbi s visinom sredstava uplaćenih u fond i njegovu sadašnju vrijednost može iznositi oko 100 milijuna kuna. Sve to je na teret građana zbog umanjivanja sredstava za mirovine ili umanjivanja vrijednosti plasmana HBOR-a i HPB-a, smatra sindikat. Većina ulaganja Quaestus fonda su upitna i uglavnom bez povoljnih ishoda za ulagače, tvrde u HURS-u.
Podsjećaju kako Spačva nakon postupka predstečajne nagodbe od lipnja 2013. posluje izrazito stabilno i da je u tom razdoblju vratila oko 50 milijuna kuna duga i uložila 30 milijuna vlastitih sredstava. Obaveze prema dobavljačima i bankama uredno servisira, plaće su 17 posto veće od prosjeka sektora i 15 posto od plaća u gospodarstvu Vukovarsko-srijemske županije te se uredno isplaćuju za 780 zaposlenih radnika.
