Doznajemo iz više izvora kako u Agrokoru od Coca Cole traže 15 iznosa godišnje dobiti prije poreza, kamata i amortizacije (EBITDA). Drugim riječima, Todorić za Jamnicu traži oko 5,9 milijardi kuna (15 puta 398,5 milijuna kuna, koliko iznosi EBITDA Jamnice u protekla četiri kvartala).

Prosječna cijena koja se plaća u sektoru preuzimanja bezalkoholnih pića u zapadnoj Europi, prema podacima profesora Aswatha Damodarana sa sveučilišta u New Yorku je 9,63 iznosa godišnje EBITDA. To znači da bi Jamnica, kada bi se stavila u prosjek s konkurencijom vrijedila oko 3,8 milijardi kuna ili 2,1 milijarde manje nego što Todorić navodno traži za nju.

Još jedan pokazatelj vrijednosti kompanija koji se gleda kod preuzimanje je trenutna vrijednost tvrtke na burzi. U ovom trenu, dionice Jamnice koštaju 129.000 kuna, sveukupno ih ima nešto više od 22.000 što znači da po burzi Jamnica vrijedi 2,85 milijardi kuna.

Drugi tportalov izvor, iz samog Agrokora, navodi da Todorić za Jamnicu traži 800 milijuna eura (ili šest milijardi kuna, što je u skladu s navodima prvog izvora), te napominje da Coca Cola nudi maksimalno 500 milijuna eura ili 3,75 milijardi kuna što se opet poklapa s prosjekom vrijednosti preuzimanja u industriji.

Upitali smo Coca Colu i Agrokor jesu li ušli u pregovore oko preuzimanja Jamnice. U Coca Coli nam poručuju kako je stav kompanije da ne komentiraju glasine, što već može biti indikativno samo po sebi, dok u Agrokoru demantiraju bilo kakve pregovore oko prodaje.

Podsjećamo da je i Jamnica uvrštena na tržište Zagrebačke burze zbog čega im je gotovo nemoguće komentirati poslove koji su u tijeku, a bez da prije o tome ne obavijeste Burzu. Preuzimanje tvrtke poput Jamnice nije nimalo jednostavan posao te se osim EBITDA multipli kod procjene vrijednosti koristi i niz drugih pokazatelja. Potencijalne kupce zanima i koliko je tvrtka dužna.

Tako se iz bilance Jamnice za treći kvartal ove godine godinu može iščitati da ona ima dugoročne obveze za od 65,6 milijuna kuna. Od toga 21,9 milijun kuna otpada na kredite, a 43,7 milijuna kuna za odgođene porezne obveze. Puno veća poteškoća su kratkoročne obveze – one koje treba podmiriti u roku do godine dana. One ukupno iznose 1,01 milijardu kuna, od čega 626 milijuna kuna otpada na obveze prema dobavljačima, 127 milijuna kuna obveza za poreze i doprinose, 92 milijuna kuna obveza po vrijednosnim papirima te još oko sto milijuna kuna obveza za kredite i ostala davanja prema bankama.

Uz kratkoročne obveze treba spomenuti i kratkotrajnu imovinu koja je u istom razdoblju vrijedila dvostruko više od kratkoročnih obveza – 2,05 milijardi kuna, od čega su 733 milijuna kuna potraživanja od kupaca. Na kraju trećeg kvartala prošle godine, Jamnica je na računu imala i 23 milijuna kuna u gotovini.

Osim kratkoročnih i dugoročnih dugova, Jamnicu muči i teret jamstava za Agrokorove kredite. Naime, za Agrokorove kredite svojom imovinom gotovo redovito jamče tvrtke sastavnice koncerna, pa tako i Jamnica. Sredinom studenog prošle godine Jamnica je objavila kako je preuzela jamstva za Agrokorove kredite teške čak 840 milijuna eura.

Agrokor je time smanjio kratkoročnu zaduženost za dvije do tri godine – većina kredita na naplatu dolazi od 2019., nadalje. Jamstava su tada osim Jamnice preuzeli i PIK Vinkovci te Ledo. Na stranicama Zagrebačke burze vidljivo je da je od 2009., do danas preuzela 25 različitih jamstava od kojih su neka 'poništena' kroz refinanciranje, no i dalje jamči za zadnje veliko zaduženje od već spomenutih 840 milijuna eura.

Prilično je nezahvalno špekulirati kako bi Todorić mogao osloboditi Jamnicu jamstava jer njen novi vlasnik zasigurno ne bi pristao kupiti tvrtku kojoj nad glavom visi otplata Agrokorova duga. Jamnica je prema konsolidiranom izvješću 2015. godinu ((jedino dostupno izvješće za cijenu godinu) završila je s dobiti nakon oporezivanja od 277,17 milijuna kuna, što je rast od 33 posto. Ukupan prihod od 2,85 milijardi kuna veći je 60 posto u odnosu na godinu prije, dok su ukupni rashodi od 2,53 milijarde kuna veći 65 posto. Na rast ukupnih prihoda i rashoda utjecala je akvizicija Roto Dinamica.

Pad kreditnog rejtinga Agrokora, a zatim i neuspješni pokušaj sklapanja novog kreditnog aranžmana s bankama, potaknuli su glasine o ozbiljnim financijskim problemima u poslovnom carstvu Ivice Todorića, zbog kojih bi se on mogao i odlučiti na prodaju neke od svoji zlatnih koka. Na bazi dostupnih podataka tportal je ranije proanalizirao aktualnu situaciju kao i moguće strateške opcije za izlazak iz financijske krize, koja bi se kako tvrde naši izvori trebala razrješiti u idućih 60 dana.

Tko su vlasnici Jamnice?  

Ivica Todorić tj. Agrokor je najveći, ali ne i potpuni vlasnik Jamnice. Agrokor drži 76,6 posto dionica. Drugi najveći vlasnik je država koja ima 5,5 posto dionica Jamnice. Više od jedan i pol posto drži tvrtka Bahovec d.o.o., a 1,4 posto ima i Agram Invest. Po jedan posto dionica Jamnice drže Erste plavi i AZ Profit mirovinski fondovi, dok 0,8 posto dionica ima je Fond za razgradnju Nuklearne Elektrane Krško.