U posljednjih 60 dana, odnosno od 18. kolovoza i povratka s godišnjih odmora, Vlada je na deset svojih sjednica odobrila oko tri milijarde kuna zaduženja državi, njezinim poduzećima ili agencijama. I u te tri milijarde kuna nigdje, ali baš nigdje nema dvije najveće domaće banke, Zagrebačke i Privredne banke, koje su dotad bile glavni izvor novca za državu, njezina poduzeća i izvanproračunske fondove, piše Novi list.

Otad državi u pomoć najčešće i s najvećim iznosima priskaču Erste Bank i Hypo Alpe-Adria-Bank, tu je i RBA, a sukladno svojoj snazi uskoči i Hrvatska poštanska banka. Na listi se s oko pola milijarde kuna, i to za kredit Croatia airlinesu, našla i KFW IPEX, banka iz grupacije Njemačke razvojne banke. Spomenute banke financirale su otplatu državne obveznice, pristaju na reprogram kredita državnim agencijama, daju im kratkoročne pozajmice i financiraju poslove javnih poduzeća.

Posljednji put u takvoj je ulozi jedna od dvije najveće banke, PBZ, bila još prije ljetne stanke kad je Vlada odobrila zaduženje HEP-u, ali taj kredit ima više veze s poslovnim odnosnom PBZ-a s jednom od najvećih kompanija u državi koja je stabilizirala svoje poslovanje, a manje s odnosnom Vlade i banke.

Država se i u osiguranju svakodnevne likvidnosti, koja joj omogućuje da na vrijeme izvršava svoje obveze, pogotovu kad su isplate plaća i mirovina u pitanju sve više okreće bankama čiji su vlasnici austrijske banke.

Oslanjanje na 'austrijske' banke u Vladi nerado komentiraju, no u neslužbenim razgovorima od te činjenice ne bježe. Priznaju i to da su takav rasplet očekivali i na njega se pripremili, jer su dvije najveće banke već dovoljno izložene kad je u pitanju financiranje države i njezinih poduzeća, pa je, s obzirom na krizu u Italiji gdje su njihove matične banke kojima padaju rejtinzi, bilo za očekivati da će usporiti dotok novca državi.