Hrvati su se ponadali da će ih islamske banke bez kamata izbaviti iz nepravedne kreditne utakmice u kojoj se pravila igre, odnosno kamata i tečaj, uvijek mijenjanju na njihovu štetu. Nažalost, ništa od toga: u islamskom bankarstvu doista nema kamata, no zato je tu profitna marža, pa klijentu osim ove jezične razlike ono zapravo ne nudi ništa novo. Proučili smo ponudu stambenih kredita Bosna Bank Internationala, prve islamske banke koja je najavila dolazak na hrvatsko tržište, i ustanovili da su uvjeti čak i gori nego kod nas
Šukrija Ramić, član Šerijatskog odbora prve islamske banke u regiji Bosna Bank International (BBI), najavio je u Večernjakovom Obzoru da su zainteresirani za otvaranje podružnice u Hrvatskoj. Time bi i našim građanima, nakon promjene pravne regulative, postali dostupni halal krediti bez kamata koji nisu namijenjeni samo muslimanima. Iz HNB-a su pak Business.hr-u odgovorili da, unatoč značajnim izmjenama Zakona o kreditnim institucijama koje nas očekuju, i dalje neće biti moguć ulazak islamskog bankarstva u Hrvatsku.
A kakvi su zapravo krediti bez kamata kojima su se mnogi poveselili? Uz moralna određenja, jer banka BBI ne financira proizvodnju alkohola i duhana, pornografiju, prostituciju, igre na sreću i 'sve ostalo što je štetno za pojedinca i zajednicu', ključna je tvrdnja da banka i klijent dijele rizik, pa ovi krediti nemaju kamatu koja je u suprotnosti s islamom. No, iako se U banci BBI umjesto kamate koristi izraz profitna marža, klijentu bi moglo zapravo biti svejedno – jer posuđivanje novca ni ovdje nije besplatno.
Na web stranicama banke BBI provjerili smo uvjete stambenog kreditiranja: kao posebnu ponudu ističu onu za zaposlenike državnih institucija, za koje cijena stambenog financiranja (izbjegnuta je riječ kamata!) iznosi 7,55 posto, a efektivna profitna marža (što bi odgovaralo efektivnoj kamatnoj stopi odnosno stvarnoj cijeni kredita) 7,96 posto.
Ovakav kredit banka osigurava hipotekom u omjeru 1:1,5 ili 1:1 uz dva jamca. Drugim riječima, za posuđeni iznos od 50.000 KM (konvertibilnih maraka; 192.000 kuna) klijent treba 25 godina vraćati 371,12 KM (1.425 kuna) mjesečno, odnosno ukupno 111.336 KM (427.650 kuna).
To znači da i ovi navodno povoljni krediti ne odudaraju od stambenih kredita u Hrvatskoj, koje građani rado svedu na tezu da tijekom 30 godina kupimo jedan stan za sebe, a jedan za banku.
Redovni stambeni krediti, koje banka BBI nudi i zaposlenima u privatnom sektoru, traže dodatno obavezno minimalno učešće od 1 posto, s naknada za obradu zahtjeva iznosi, baš kao i hrvatskim bankama, 0,5 posto iznosa kredita.
Koncept islamskog bankarstva počiva na vjerskom uvjerenju da je Allah dozvolio trgovinu a zabranio kamatu, pa ovako tumače stambeno financiranje, izbjegavajući riječ kredit: 'To je ustvari trgovina u kojoj banka, nakon što postane vlasnik dijela nekretnine, tu nekretninu prodaje uz prethodno dogovorenu zaradu. Dakle, radi se o trgovini, a ne posuđivanju novca uz kamatu.'
No ta je ideja u kojoj se pojmovima nadijevaju nova imena a identični procesi tumače drukčije nerazumljiva je i mnogim muslimanima, pa smo na web stranci islamske zajednice u BiH Rijaset.ba pronašli pismo iznerviranog klijenta koji je odustao od banke BBI i ostao živjeti u malom stanu:
Na moje pitanje koliko moram vratiti na određeni iznos, gospođica koja radi na stambenim kreditima rekla je da moram vratiti isti iznos uvećan za devet posto (ne piše kamata). Na moju konstataciju da je to kamata, ona je odgovorila da nije, nakon što sam joj dokazao matematički da se njihov kredit nimalo ne razlikuje od recimo Hypo banke, gospođica mi je rekla da BBI ne uzima kamatu i da ima šerijatski odbor. Dakle, moje pitanje je sljedeće: dokle ćete nas praviti maloumnim budalama kad nas je Allah dž. š. obdario razumom?
