Iako su ministar financija Slavko Linić i premijer Milanović pokušali objasniti da su promjene u oporezivanju dohotka prvenstveno usmjerene na visoki i viši srednji sloj, činjenica je da će dodatno oporezivanje najviše pogoditi već ugroženi srednji i niži srednji sloj građana. Na to je upozorila i Vesna Pusić kada se usprotivila uvođenju progresivnog oporezivanja drugog dohotka.

'To je udar, uglavnom na srednji sloj koji čine profesori, liječnici, menadžeri, ljudi od kojih očekujemo da budu motor oporavka ove zemlje. Smatram da to možemo riješiti nekim dodatnim amandmanima na ovaj prijedlog ili raspravom', rekla je Pusić na prošloj sjednici Vlade.

Porezni stručnjak Hrvoje Zgombić u načelu je protiv svakog povećanja poreznog tereta, a osobito se protivi progresivnom oporezivanju dohotka. Tvrdi da se tom mjerom nikada nije uspjelo smanjiti socijalne razlike.

S druge strane, takav potez destimulirat će honoraran rad i još više pogoršati položaj Hrvatske na ljestvici konkurentnosti. Na previsoko porezno opterećenje natprosječnih plaća u Hrvatskoj već godinama upozoravaju porezni stručnjaci.

Prema studiji KPMG-a, u kategoriji bruto prihoda od 100.000 dolara godišnje (540.000 kuna), Hrvatska ima treću najveću kombiniranu stopu poreza na dohodak i socijalnih davanja na svijetu.

Velik problem je i to što se u Hrvatskoj najviša stopa poreza na dohodak od 40 posto primjenjuje od relativno niske početne točke (već na bruto dohodak iznad 8.800 kuna).

Upravo je to razlog što će promjene u oporezivanju drugog dohotka za većinu pripadnika srednjeg sloja koji su i do sada bili na udaru progresivnog oporezivanja značiti još jače porezno opterećenje.

Prihode od drugog dohotka najčešće ostvaruju novinari i drugi autori, trgovački putnici, članovi predstavničkih tijela (političari), upravnih i nadzornih odbora, suci porotnici, sudski vještaci, sportski suci i delegati i ostali profesionalci koji povremeno rade na ugovor o djelu ili autorski ugovor.

Ako prođe Linićev prijedlog, svi oni ubuduće će morati podnositi poreznu prijavu u kojoj će se zbrajati svi dohoci od rada i oporezivati progresivnim poreznim stopama od 12 do 40 posto.

S obzirom na nisku granicu poreznog razreda u kojem počinje oporezivanje po stopi od 40 posto, za očekivati je da će nakon podnošenja porezne prijave većina poreznih obveznika iz ove kategorije morati platiti dodatni porez na prihod.

Zgombić smatra da dodatan porezni pritisak na srednji sloj neće imati značajniji učinak na proračunske prihode. Po osnovi poreza na drugi dohodak država je dosad ubirala oko 720 milijuna kuna. Kada bi se za cjelokupan iznos drugih dohodaka obračunala stopa od 40 posto umjesto dosadašnjih 25 posto, proračun bi profitirao za 430 milijuna kuna.

Međutim, učinci na proračun će zasigurno biti znatno manji, jer treba računati na to da će jedan dio ljudi odustati od sve slabije plaćenih honorarnih poslova, a dobar dio takvih isplata će se vjerojatno preseliti u 'sivu ekonomiju'.

Linićev je prijedlog na stolu, ali s obzirom na negodovanje koalicijskih partnera, možda će ipak biti modificiran. Jedno od rješenja jest to da se uvede cenzus kojim bi se dodatnim oporezivanjem zahvatili samo oni kojima drugi dohodak prelazi određenu granicu. Na taj način porezni pritisak stvarno bi se usmjerio na visoki i viši srednji sloj, a umanjili bi se i administrativni troškovi obrade novih stotina tisuća poreznih prijava.