S prvim danom 2015. godine na snagu stupa nekoliko izmjena u poreznom sustavu Hrvatsku, poput izmjena u oporezivanju dohotka, temeljem kojih građani mogu računati na nešto više plaće, ali će po prvi put platiti i porez na dohodak koji ostvare od kamata na štednju, dok poduzetnike očekuju promjene u oporezivanju dobiti te u plaćanju poreza na dodanu vrijednost (PDV)
Tako se od 1. siječnja 2015. godine iznos osobnog odbitka povećava s 2.200 na 2.600 kuna, a za umirovljenike sa 3.400 na 3.800 kuna. Građanima s potpomognutih područja prve skupine osobni se odbitak povećava, pak, s 3.200 na 3.500 kuna, a za drugu skupinu s 2.700 na 3.000 kuna. Ujedno, prag za oporezivanje dohotka najvišom stopom od 40 posto podiže se s dosadašnjih 8.800 na 13.200 kuna. Ovakve porezne izmjene znače i da po prvi put minimalna bruto plaća neće biti oporeziva.
Izmjene 'oslobađaju' više od 2 milijarde kuna dohotka
Temeljem tih izmjene Zakona na dohodak nešto više od milijun zaposlenih u siječnju bi trebalo dobiti veće plaće.
Prema izračunu savjetnice u RRIF-u Lucije Turković-Jarža, (uz osobni odbitak od 2.600 kuna te prosječni prirez od 10 posto) građani koji primaju prosječnu neto plaću, dakle približno 5.500 kuna, mjesečna bi se primanja povećala za približno 118 kuna.
Za one s najnižim prosječnim neto plaćama, koje se kreću oko 3.000 kuna, povećanje bi iznosilo 40-ak kuna, dok bi najviše prosječne neto plaće, koje iznose oko 10 tisuća kuna, trebale porasti za 300-tinjak kuna. Najviše bi, prema tom izračunu, za više od 950 kuna, trebale rasti neto plaće više od 11 tisuća kuna.
Namjera Vlade pri predlaganju ovih izmjena bila je povećati osobnu potrošnju građana, kao jednog od ključnih faktora gospodarskog rasta u Hrvatskoj, a koja kontinuirano pada još od 2008. godine.
Prema izračunu Hrvatske narodne banke (HNB), izmjene zakona o porezu na dohodak građanima će 'oslobodit' oko 2,1 milijarde kuna, dakle oko 0,8 posto BDP-a. No, u središnjoj banci očekuju da će se u potrošnju od tog iznosa 'preliti' oko 0,3 posto BDP-a, dok će ostatak vjerojatno poslužiti za daljnje razduživanje građana, ali i podmirenje novih ili povećanih poreznih ili komunalnih opterećenja kojima će jedinice lokalne samouprave pokušati nadomjestiti prihod bez kojeg ostaju izmjenama u oporezivanju dohotka.
Oporezivanje kamate na štednju
U lokalne proračune uplaćivat će se i dio sredstava prikupljenih od naplate poreza na kamate. Građani koji imaju ušteđevinu u bankama, naime, od 1. siječnja 2015. godine plaćati će porez na kamate na štednju po stopi od 12 posto, a prema izračunu Ministarstva financija taj će porez obuhvatiti 400-tinjak tisuća građana.
Od ukupnog broja štediša, prema podacima koje je iznio ministar financija Boris Lalovac, njih 50 tisuća ima ukupno 10 milijardi eura štednje i oni godišnje zarade 2,3 milijarde kuna kamata, na koje do sada nisu plaćali nikakav porez.
Prosječno bi porez na kamatu na štednju od 50 tisuća kuna bio približno 140 kuna, a na ušteđenih 100 tisuća kuna gdoišnje će se platiti oko 350 kuna poreza. Na maksimalni iznos štednje za koju jamči država, dakle 100 tisuća eura ili oko 750 tisuća kuna, porez iznosi oko 2.800 kuna.
Porez na kamate na štednju također je reguliran izmjenama Zakona o porezu na dohodak, a Ministarstvo financija procjenjuje da će se uvođenjem oporezivanja kamata na štednju prihodi od poreza na dohodak povećati za oko 300 milijuna kuna na godišnjoj razini.
No, lokalnim jedinicama to je mala utjeha s obzirom na procjene Udruge gradova da će, zbog povećanja osobnog odbitka i promjena u poreznim razredima, ostati bez oko 1,8 milijardi kuna. Kompenzacijske bi im Vladine mjere, kako su izračunali, trebale 'donijeti' ukupno oko 395 milijuna kuna. Dio tih kompenzacijskih mjera reguliran je izmjenama Zakona o financiranju lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koje također stupaju na snagu s 1. siječnja 2015. godine. Tim su izmjenama primjerice mijenjaju omjeri između države i lokalnih jedinica u porezu na dohodak, povećava se i udio lokalnih jedinica u porezu na promet nekretninama, itd. Ipak, konačni sud o tom će zakonu dati Ustavni sud od kojega je Udruga gradova zatražila ocjenu ustavnosti tih izmjena te zatražila privremenu suspenziju zakona do okončanja postupka konzultiranja s lokalnom samoupravom i iznalaženja obostrano prihvatljivog rješenja.
Poduzetnicima izmjene pravila kod naplate porezna na dobit i PDV-a
Za poduzetnike s početkom 2015. počinju vrijediti nova pravila oporezivanja dobiti te plaćanja PDV-a.
Izmjenama Zakona o porezu na dobit se, naime, određuje da se porezne olakšice za reinvestiranu dobit odnose samo na onaj dio dobiti koji će se uložiti u dugotrajnu imovinu te ako poduzetnik zadrži ili poveća broj zaposlenih.
Izmijenjeni Zakon o PDV-u, pak, malim poduzetnicima omogućava da više PDV ne moraju platiti po ispostavljenoj fakturi, već će ga plaćati kada svoj proizvod ili uslugu i naplate. Također, novost je i da se visina godišnjeg prihoda za plaćanje PDV-a po naplati podiže s dva na tri milijuna kuna.
Trenutno su u sustavu koji se vodi prema naplaćenoj realizaciji samo obrtnici, njih 50-ak tisuća, a s novim izmjenama u sustav bi ušli i mali poduzetnici, njih oko 70 tisuća, te bi prema naplaćenoj realizaciji za obračun PDV-a u tom sustavu bilo 120 tisuća poreznih obveznika. Oni će birati hoće li plaćati PDV po naplaćenoj realizaciji ili ispostavljenoj fakturi. Također, Porezna uprava moći će ovršiti poduzetnika koji je koristio odbitak pretporeza, a nije platio račun koji mu je ispostavio mali poduzetnik.
Država je odlučila izići u susret i poduzetnicima koji zaposle mlade. Tako bi, sukladno izmjenama Zakona o doprinosima, poduzetnici koji zaposle mlade osobe, do 30 godina, i s njima sklope ugovor na neodređeno vrijeme, za te osobe bili pet godina oslobođeni obveze doprinosa na plaću (tzv. bruto dva).
Ponovno poticaji na za stambenu štednju
Nakon što za uplate stambene štednje u ovoj godini za to neće dobiti državne poticaje, Vlade je odlučila uredbom izmijeniti Zakon o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje i uvesti promjenjivi postotak državnih poticajnih sredstava.
Taj će se poticaj određivati kao postotak prosječne kamate na oročenu štednju kroz 12 mjeseci, uvećano za tzv. 'faktor stabilizacije kamatne stope', koji se izračunava iz prosjeka prinosa na državne obveznice čiji je preostali rok dospijeća pet godina.
Za 2015. godinu tako će biti isplaćeni poticaji u iznosu od 4,9 posto ušteđene svote do najviše 5 tisuća kuna štednje, dakle najviše 245 kuna
Država pak dodatni novac za državnu blagajnu namjerava prikupiti proširenjem poreza na sve dobitke od klađenja, a ne kao do sada samo onih većih od 750 kuna. Naime, izmjenama Zakona o igrama na sreću utvrđeno je da će od iduće godine poreznom stopom od 10 posto biti obuhvaćeni svi dobici od igara klađenja do 10.000 kuna. Procjena je da će time proračun u idućoj godini dobiti dodatnih 165 milijuna kuna.
