Vlada je dala dozvolu za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na deset mjesta na Jadranu za pet kompanija - Marathon Oil, OMV, Eni, Medoilgas i Inu. Jesu li ispunjeni svi zakonski uvjeti za davanje koncesija? Je li riječ o isplativom ili opasnom pothvatu? I koji su ekološki rizici? U HTV-ovoj emisiji Otvoreno sinoć su o ovoj temi razgovarali Domagoj Novokmet i njegovi gosti: Barbara Dorić, predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike, prof. dr. sc. Igor Dekanić, Rudarsko-geološki fakultet i Toni Vidan, Zelena akcija
'Druga faza koja slijedi je tri mjeseca rok za ispregovaranje ugovora. Oni imaju 130 stranica i imaju sva prava i obveze koja se moraju držati i država i investitor. U pregovorima će se definirati određeni članci ugovora isključivo u svrhu razjašnjenja nekog od članaka. Ugovori bi se trebali potpisati do 2. travnja ove godine. Prvi korak je 3D seizmičko snimanje. Prvo moraju napraviti mini idejni projekt, a agencija odobrava sve planove te moraju za svaki korak tražiti ekološku procjenu. Nije realno da se išta započne prije devetog mjeseca', rekla je Dorić u HTV-ovoj emisiji Otvoreno.
'Hrvatska javost tek sad dobiva neke elementarne informacije o ovom projektu. Javnost tek sad shvaća obim površine Jadrana koje je zahvaćeno. Cijeli je Jadran proglašen istražnim područjem, podijeljen je na 29 parcela i ponuđen naftnim kompanijama, a ugovori će biti problematične vjerodostojnosti. Držim da ogromna većina građana smatra da se toliko područje Jadrana proglasi područjem istraživanja', rekao je Vidan.
'Imamo 100 bušotina plina na našoj strani Jadrana, 14 do 15 instaliranih platformi ne računajući onih 150 na talijanskoj strani. To se ne zna jer ih ne vidimo. Prvo unajmljeno bušenje od Ine u Jadranu je bilo 1970 godine. Kompanije će provesti 3D seizmiku, geološku intepretaciju, identificiranje mogućnosti za proizvodnju ugljikovodika. Moguća ekološka ugroza je tek za pet godina kada završi istraživanje. Tada će kompanije znati je li im isplativo crpiti ugljikovodike u Jadranu', rekao je Dekanić. Također je dodao da će mjere sigurnosti biti veće od onih prije havarije u Meksičkom zaljevu. 'A za sve sigurnosne mjere imamo pet godina da ih postavimo', smatra Dekanić.
'Ina se također nada pronaći naftu u Jadranu. Ako se pronađe plin, on će ići na tržište. Rafinerije sada kada su cijene nafte pale, ako cijene nafte ostanu niske, onda se zapravo u integriranim naftnim kompanijama profit seli iz istraživanja i proizvodnje u preradu nafte. Sva sreća da nismo zatvorili niti jednu rafineriju jer ako cijene nafte ostanu na ovoj razini tada zapravo rafinerije postaju profitabilni dio poslovanja', rekao je Dekanić komentirajući cijenu nafte.
