'Ministarstvo financija nepotrebno odugovlači pregovore, a u medijima se javljaju paralelni modeli za rješavanje problema vezanih uz 'švicarac', o kojima uopće nije bilo riječi na sastancima radne skupine! Na kraju nas osoba koja je u Ministarstvu bila zadužena za pregovore obavještava da odlazi u Svjetsku banku i napušta radnu skupinu', istaknuo je Ivan Kontrec, koordinator Udruge Franak.

'Što uopće reći o bankama koje imaju toliko zaposlenih, a nisu stigle pripremiti model konverzije kredita u 'švicarcima' u eure? Najneozbiljniji je ispao HNB jer nam do danas nije dao podatke koje smo tražili', upozorio je Kontrec.

Udruga Franak poziva guvernera Vujčića na ostavku jer tolerira kršenje Zakona o zaštiti potrošača i plaši javnost kada govori da će konverzija kredita u švicarcima u kunske kredite HNB dovesti do sloma monetarnog sustava. 'Postavili smo konkretna pitanja HNB-u o tome koliko pokriće banke imaju za devizne pozicije, a dobili smo samo općenite odgovore bez konkretnih podataka. Možemo zaključiti da se 9 milijardi eura deviznih rezervi odnosi na devizne depozite koje nemaju stvarno devizno pokriće', rekao je Niko Delić, savjetnik Udruge Franak.

U Udruzi smatraju da HNB, s guvernerom na čelu, tolerira kršenje Zakona o potrošačkom kreditiranju od strane banaka, jer banke i nadalje obračunavaju daleko veće kamate, na temelju nepravilno i jednostrano određenih visokih fiksnih marži u svim kreditima.

Predsjednik udruge Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović naglasio je da se ne može očekivati rješenje od Vlade koja se i danas zadužuje uz valutnu klauzulu. 'Institucije šute, zahtjev za ocjenom ustavnosti valutne klauzule čeka se nekoliko godine, a Vlada je donijela 'mudru' odluku o zamrzavanju tečaja i sada može čekati do izbora', kaže Lovrinčević koji se posebno obrušio na Hrvatsku narodnu banku za koju kaže da se 'proglašava nenadležnom iako je vrhovni regulator za financijske proizvode'. 

Kada je riječ o potezima banaka, kaže kako su one iznosile prijedloge koji nisu imali namjeru rješavanja problema već su različitim prijedlozima zbunjivale javnost, a zajedno sa HNB-om čak i plašile te govorile da će dio tereta ovog problema snositi i porezni obveznici, što je neprihvatljivo i nedopustivo, a niti je potrebno, jer porezni obveznici s tim nemaju ništa.

Zaključuje kako se treba vratiti tzv. Dobronićevoj presudi koja je bila okosnica pregovora i rješavanja problema.

Udruga Franak ostaje pri svojim zahtjevima, od kojih je najvažniji konverzija kredita u kune po početnom tečaju, za što su dobili podršku svojih članova u anketama. Udruga traži i povrat svih preplaćenih sredstava, zabranu ovrha i deložacija za sve imatelje kredita u francima do odluke Vrhovnog suda te određivanje metodologije fiksnog određivanja marži prema Zakonu o potrošačkom kreditiranju tako da se može odrediti fiksna marža koja je vrijedila na početku otplatnog razdoblja.

Ujedno je još jednom pozivaju sve državne institucije Republike Hrvatske da se uključe u konačno rješavanje problema svih obespravljenih i oštećenih dužnika.