Predsjednik Vijeća Mirko Zelić ocjenjuje kako javni prostor, posebice u raspravama o istraživanju i proizvodnji nafte i plina u srednjem i južnom Jadranu, u zadnje vrijeme preplavljuju teze o štetnosti i opasnosti koje to donosi, pri čemu se zanemaruju neupitne goleme koristi koje takve aktivnosti mogu donijeti Hrvatskoj.

'Svi govore o svemu, više se ne zna tko je autoritet te se stvara euforija nazovi-domoljuba i eko-udruga koji istupaju bez ikakvih argumenata, protiveći se tome da država koristi svoja bogatstva', oštar je Zelić.

Upozorava da naftno-rudarske aktivnosti u Hrvatskoj na moru traju već 40 godina, na kopnu i duže, tijekom kojih nije bilo značajnijih ekoloških havarija.

Osvrnuo se i na oprez ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka u vezi zaštite pitke vode u Slavoniji prilikom istražnih i proizvodnih aktivnosti, navodeći da su upravo naftaši otkrili pitku mineralnu vodu koja je danas jedna od glavnih tržišnih okosnica jednog velikog hrvatskog poslovnog sustava.

Naftaši sigurno neće zagaditi ni vodu ni more jer su im ekološki standardi rigorozni, zaključuje Zelić.

U predavanjima su naftni stručnjaci dokazivali opravdanost ulaganja u istraživanje novih nalazišta.

Zvonimir Hernitz iz HAZU-ove Sekcije za geologiju te Zoran Čogelja iz Sekcije za naftno rudarstvo ističu kako postoje geološki i ekonomski argumenti za nastavak istraživanja u Hrvatskoj, kako u panonskoj tako i u dinarskoj i jadranskoj regiji, a Igor Dekanić sa zagrebačkog Rudarsko-naftno-geološkog fakulteta drži da se Hrvatska mora opredijeliti između razvoja i hibernacije.

Istraživanje i proizvodnja nafte i plina iz domaćih izvora trebaju biti hrvatsko strateško opredjeljenje, ističe Vesna Tomica iz Ine, prema čijim je riječima 'otisak dosadašnjih istraživanja i proizvodnje zelen'.