Nakon što je Hrvatska udruga banaka priopćenjem poručila kako je konverzija kredita u švicarcima rješenje koje pogoduje bogatašima te kako bi u konačnici ceh mogli platiti svi porezni obveznici, u kontraofenzivu protiv Vlade i ministra financija Borisa Lalovca uključile su se i pojedine banke, ali i diplomacija. Lalovac pak vjeruje da banke drži u šahu porezom na imovinu
Austrijski ministar financija Hans Jörg Schelling pisao je Lalovcu te mu poručio da ima razumijevanja za probleme dužnika u švicarskim francima, no da smatra problematičnim prebacivanje troška na banke. To će, tvrdi Schelling, rezultirati nižim povjerenjem ulagača u Hrvatsku zbog pravne nesigurnosti.
Glasnogovornica austrijskog ministarstva financija potvrdila je za tportal kako su austrijske vlasti zabrinute zbog plana hrvatske Vlade.
'Prebacivanjem svih kredita u francima u eure većina troškova prebacila bi se na bankarski sustav. Takvo pravno okruženje negativno će utjecati na austrijske banke koje posluju u Hrvatskoj zbog čega je ministar Schelling morao intervenirati', poručuju iz austrijskog ministarstva financija.
Tri banke pisale Europskoj Komisiji, Vujčić šuti
Prema njihovom viđenju problema, nužno je ući u dijalog s institucijama prije nego što se takvih planovi objave. 'Tvrdimo da je to potrebno jer su naše banke svjesne potrebe za restrukturiranjem nekih kredita i zapravo su otvorene za pronalaženje rješenja kojim bi bile zadovoljne sve uključene strane', zaključuju.
Uz pritisak Austrije, dodatne probleme Lalovcu zadale su i tri banke koje su pisale izravno Europskoj komisiji, koja još uvijek nije komentirala njihove zahtjeve. Problematikom se javno ne bavi ni guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić koji je novinarima u četvrtak rekao da će u ponedjeljak objaviti priopćenje s novim procjenama troška konverzije, koji bi se navodno mogao popeti na 8,5 milijardi kuna.
Ofenzivu banaka u petak je pojačalo je i zajedničko priopćenje osam banaka koje će biti pogođene konverzijom: Erstea, Hypa, OTP-a, PBZ-a, Zagrebačke banke, Sberbanka i Raiffeisena i Societe Generale Splitske banke.
'Mi kao banke koje poslujemo u Hrvatskoj kao podružnice međunarodnih bankarskih grupacija stalno izražavamo spremnost za suradnju s hrvatskom Vladom na iznalaženju odgovarajućeg i trajnoga rješenja za restrukturiranje stambenih kredita u švicarskim francima. Potvrđujemo svoje stajalište da bilo koje moguće rješenje treba biti u skladu s preporukama Europske komisije iz Izvješća za Hrvatsku za 2015. godinu, gdje se naglašava kako bi svako rješenje trebalo biti 'proporcionalno, pravedno te imati čvrstu pravnu osnovu s naglaskom na pomoć općenito ugroženim korisnicima kredita', navode banke u priopćenju.
Umjesto postojećeg prijedloga banke predlažu da se teret konverzije podijeli proporcionalno te poručuju da se zakonodavne intervencije mogu provesti samo po socijalnim kriterijima. Kao opciju nude i Fond društvene odgovornosti kakav osniva Poljska.
Lalovac bankama prijeti novim porezom
Zasad do Lalovca molbe za dijalogom, a ni prijetnje tužbama ne dopiru. On, dapače, zaoštrava retoriku i poručuje bankarima kako će ih kazniti žešće nego ikad. Gostujući na RTL-u, Lalovac je napomenuo da u ima asa u rukavu – Zakon o porezu na imovinu banaka, koji je na užas banaka uveden u Mađarskoj i Sloveniji, a imaju ga i druge europske zemlje, pa i Austrija.
Lalovac računa da se bankari više boje poreza na imovinu nego troška konverzije kredita u francima koji će im biti ionako nadoknađen kroz porezne olakšice. U bankama imaju razloga za brigu. Naime, uvođenje poreza na imovinu od samo 0,1 posto, koliko on iznosi u Sloveniji banke bi koštalo stotine milijuna kuna.
Prema statistikama HNB-a, imovina banaka u Hrvatskoj na kraju 2014. vrijedila je 395 milijardi kuna. Godišnjim porezom od samo 0,1 posto banke bi ostajale bez 395 milijuna kuna. Usporedbe radi, zarada svih banaka u Hrvatskoj lani iznosila je 2,5 milijarde kuna.
Nepoznate posljedice konverzije
Kao što je tportal ranije pisao, o dalekosežnim posljedicama konverzije i njihova troška nije se provela temeljita diskusija niti je napravljena analiza učinaka. Iako se adut bankarskog poreza uvijek može odigrati, banke, a kako vidimo i države u kojima su centrale banaka uvijek mogu pokrenuti niz tužbi i nadoknaditi eventualne gubitke od konverzije ili eventualnog bankarskog poreza.
Ako nikako drugačije, država će se prije ili poslije morati ponovno zadužiti, čega je Lalovac vrlo dobro svjestan. Ministarstvo financija, naime, prije nekoliko je dana izračunalo da je državni proračun prvi put u suficitu, ali ako se iz rashoda maknu troškovi kamata u iznosu od 7,2 milijardi kuna. Pad povjerenja u Hrvatsku o kojem govore bankari i austrijski ministar financija naplatit će se upravo u višim kamatama kod budućih hrvatskih zaduženja.
