'Nakon šest godina recesije naša koalicijska vlada izvukla je Hrvatsku iz krize. Promijenili smo trendove prema pozitivnim stopama gospodarskog rasta i zapošljavanja, odnosno prema smanjenju nezaposlenosti kao jednom od najvećih problema s kojim smo se suočili. To je bio naš ključni cilj i taj smo cilj postigli.' Stoji to u uvodu novog izbornog programa koalicije Hrvatska raste čija je radna verzija gotova i koji ovih dana prolazi još zadnje usuglašavanje s koalicijskim partnerima
Večernji list donosi glavne naglaske programa u čijoj su izradi sudjelovali ministri, a sve je koordinirao glavni voditelj, potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Program je vrlo opsežan, ima stotinjak stranica i otkriva što je sve Vlada napravila do sada, ali i što sve planira napraviti u iduće četiri godine.
Novi zamah gospodarstvu i razvitku Hrvatske koalicija predvođena SDP-om planira dati kroz realizaciju mjera u sedam ključnih područja. Apsolutni je imperativ kako dodatno ubrzati gospodarski rast i poboljšati poslovnu klimu. Cilj je i osigurati bolji standard i veću socijalnu sigurnost građana, stvoriti obrazovanje za 21. stoljeće uz snažnije povezivanje s potrebama tržišta rada te poboljšati učinkovitost javnog sektora.
Kada će se točno novi program predstaviti, još se ne zna, no premijer i šef SDP-a Zoran Milanović kazao je da će to biti vrlo brzo.
1. Gospodarski rast i poslovna klima: Hrvatska među 30 zemalja prema lakoći poslovanja
Za ubrzanje gospodarskog rasta treba poboljšati poslovnu klimu. Zato je cilj dovesti Hrvatsku među prvih 30 zemalja na svijetu prema lakoći poslovanja. Plan je povećati i vrijednost izvoza roba i usluga za najmanje 30 posto u odnosu na 2015. u čemu će veliku ulogu imati HBOR. Osigurat će se i najmanje 30 milijardi kuna ulaganja u industriju te 38 milijardi kuna u sektor turizma. Poduzetnici će dobiti više od 10 milijardi nepovratnih kuna iz fondova EU-a.
2. Standard i socijala: Tri milijarde kuna za nova radna mjesta
Cilj je u idućem mandatu spustiti razinu nezaposlenosti na razinu prosjeka EU-a. Za to je potrebno otvoriti tisuće novih radnih mjesta. Uložit će se više od tri milijarde kuna iz fondova EU-a u stvaranje novih i boljih radnih mjesta. U idućoj se godini planira i uvođenje fiskalne olakšice za osobe starije od 50 godina kojom će poslodavac biti oslobođen plaćanja doprinosa na plaću u razdoblju od pet godina. Dodatno će se zaštititi građani od rizika vezanih za stambene kredite.
3. Javni sektor: Direktori preko headhunting agencija
Ministar uprave želi se pružiti poduzećima i građanima još više usluga s većom kvalitetom. Jača se korporativno upravljanje u javnim poduzećima. Članovi uprava birat će se temeljem otvorenih natječaja i angažmanom tzv. headhunting agencija. Cilj je do kraja 2019. smanjiti subvencije državnim poduzećima na manje od 2,5 milijarde kuna. Ići će se s daljnjim razvojem rješenja e-porezna, e-carina, e-trošarine, e-dozvole, e-pravosuđe...
4. Obrazovanje: Povećati broj istraživača za 15 posto
Donošenjem Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije proces stvaranja 'Obrazovanja za 21. stoljeće' već je počeo. Započela je cjelovita kurikularna reforma. Planira se uvesti praćenje zapošljavanja diplomiranih studenata na nacionalnoj razini, a u iduće tri godine cilj je povećati broj istraživača u RH za 15 posto.
5. Infrastruktura: Novi kilometri pruga
Nastavit će se ulaganja u županijske lučke uprave i u Ministar prometa Hajdaš Dončić projekte željezničke infrastrukture, a glavni su izvor financiranja fondovi EU. U iduće četiri godine planira se gradnja 51 km nove pruge, obnova i modernizacija 265 km postojećih pruga, osiguravanje 220 željezničko-cestovnih prijelaza u naseljenim mjestima...
6. Očuvanje okoliša i održivi razvoj: Pet milijardi za saniranje odlagališta
Sanirat će i zatvoriti sva odlagališta otpada u Hrvatskoj u roku od godine dana od otvaranja 13 centara za gospodarenje otpadom, za čiju je gradnju već osigurano gotovo pet milijardi kuna. Najmanje 14 milijardi kuna uložit će se u sustave vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, a četiri milijarde kuna planira se uložiti u zaštitu od štetnog djelovanja voda.
7. Regionalni razvoj i decentralizacija: Neće svi imati sjedište u Zagrebu
Planira se nova teritorijalna raspoređenost javnih poduzeća, agencija, javnih institucija koje u većini slučajeva imaju sjedište u Zagrebu. Pokrenut će program ulaganja iz fondova EU-a u vrijednosti od oko 1,2 milijarde kuna namijenjen razvoju manjih gradova na slabije razvijenim područjima kao što su Vukovar, Beli Manastir, Petrinja, Benkovac, Knin. Planiraju jačati ulogu velikih gradova s više od sto tisuća stanovnika.
