Nakon šest godina recesije hrvatsko se gospodarstvo konačno oporavlja. Rastu bruto domaći proizvod, potrošnja i zaposlenost, no Hrvatska se u inozemstvu još uvijek doživljava kao vrlo rizična zemlja, a najveći rizik domaćeg gospodarstva je prevelik javni dug i slabe perspektive rasta, rekao je u četvrtak Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke (HNB)
Vujčić je govor o stanju gospodarstva i politici HNB-a održao na zajedničkoj konferenciji Zagrebačke burze i mirovinskih fondova u Rovinju.
U govoru je stavio naglasak na oporavak gospodarstva koji se događa nakon šest godina recesije. Sukladno takvim, poboljšanim izgledima, HNB-ova projekcija rasta i u ovoj i u idućoj godini već je drugi puta podignuta naviše.
HNB sada očekuje da bi hrvatsko gospodarstvo moglo porasti za 1,2 posto u ovoj godini i 1,5 posto u 2016. Rast je ponajviše posljedica višeg izvoza, kao i vrlo dobre turističke sezone. Centralna banka je podigla i prognoze domaće potražnje uslijed manjeg poreznog opterećenja na plaće i jeftinijeg goriva.
Problem je i dalje deflacija. Ona je u rujnu iznosila 0,8 posto, za što je ključno bilo smanjenje cijena energije uslijed pojeftinjenja nafte. U idućoj godini Vujčić očekuje ubrzanje inflacije koja bi u prosjeku trebala iznositi 1,1 posto.
Što se monetarne politike tiče, HNB i dalje provodi ekspanzivnu monetarnu politiku uz zadržavanje stabilnosti tečaja kune prema euru. Takva politika se provodi zbog povećane neizvjesnosti na tržištima do koje je došlo nakon izglasavanja zakona kojim se izvršava konverzija kredita u švicarskim francima u eurske kredite.
Zahvaljujući intervencijama HNB-a, višak gotovog novca u hrvatskom financijskom sustavu kreće se na razinama od 8,5 milijardi kuna, što je daleko više od prosjeka u prvih devet mjeseci ove godine, a iznosio je 6,4 milijarde kuna.
'Percepcija rizičnosti države i dalje je visoka, a posljednjih tjedana dodatno se pogoršala. Premija osiguranja rizika već dvije godine najviša je od svih usporedivih zemalja srednje i istočne Europe. Potkraj rujna credit default swap (CDS, tj. pokazatelj stupnja rizika od bankrota neke zemlje, op.a.) naglo je porastao, što je reakcija tržišta na neizvjesnost provedbe konverzije kredita u švicarskim francima', rekao je Vujčić.
Poduzeća na domaćem tržištu se i dalje razdužuju – padaju ukupni krediti, no ako im se dodaju krediti uzeti u inozemstvu, krediti HBOR-a i leasing, raste ukupno zaduženje.
'Mali i srednji poduzetnici, koji stvaraju dvije trećine zaposlenosti u nefinancijskom sektoru, sustavno upozoravaju na loše poslovno okruženje kao glavnu prepreku u poslovanju. Prigovaraju i na nemogućnost naplate, otežano financiranje i čestu promjenu propisa', rekao je guverner.
Kada se govori o javnom dugu, on je najveći rizik za domaće gospodarstvo. Hrvatska ima najvišu predviđenu razinu proračunskog deficita u EU i najvišu razinu duga u srednjoj i istočnoj Europi.
'Dug države raste od 2008. Dio tog rasta otpada i na novu metodologiju EU-a, a ostatak je akumulacija duga kroz deficite. Pola rasta javnog duga u zadnjih šest godina posljedica je efekta 'grude snijega', tj. razlike između kamata koje se plaćaju na dug i stope rasta BDP-a', rekao je. Kada bismo u iduće dvije godine htjeli eliminirati taj efekt, Hrvatska bi morala imati proračunski suficit od deset milijardi kuna, a projekcije govore o deficitu od tri milijarde kuna.
Problem su i slabi izgledi rasta gospodarstva, slabiji nego prije krize. Europska komisija već je upozorila kako, uz Sloveniju i Litvu, Hrvatska dugoročno ima najslabije izglede rasta. Tome se može pridodati i niska kvaliteta ljudskog kapitala. Hrvatski 15-godišnjaci naime su među najslabijim učenicima u Europi, a od njih su lošiji jedino Grci, Rumunji i Bugari.
Za svjetliju budućnost stoga su potrebne ozbiljne reforme kojima će se stvoriti bolje poslovno okruženje. One su ključ za privlačenje stranih investicija koje povećavaju konkurentnost. Vujčić je kao odličan primjer naveo reformu radnog zakonodavstva, a ono više nije rigidno kao nekada, no još uvijek nedovoljno ostvaruje nova zapošljavanja.
'Za provođenje reformi treba puno više od detektiranja problema. Reforme su nisko na listi prioriteta jer za njih treba i više od deset godina, što je puno više od izbornog horizonta političara. Vjerojatnost da se one provedu su vrlo niske. BDP raste toliko malo da moramo početi raditi nešto. Populizam je lakši. Kao što je napisao Mark Twain, uvijek je lakše zavaravati ljude, nego ih uvjeriti da ih se zavarava', zaključio je Vujčić.
Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, otvorila je konferenciju istaknuvši kako se ove godine u Rovinju okupio rekordan broj sudionika i govornika. Konferencija je naime privukla više od 400 ljudi po prvi puta nakon izbijanja gospodarske krize.
'Drago mi je da ćemo govoriti o budućnosti i da ćemo čuti što će nas čekati u iduće četiri godine', rekla je Gažić.
Osvrnula se i na preuzimanje Ljubljanske burze, a ono još nije završeno i čeka se na završetak dokapitalizacije Zagrebačke burze.
