Prema projekcijama za ovu godinu, uvjerljivo najveći potrošač je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava s budžetom od 41 milijarde kuna. Troškovi tog ministarstva smanjuju se tek za 0,2 posto, što je i u skladu s Marićevim najavama da rezanja plaća i mirovina neće biti.

Proračun od 19,5 milijardi kuna ima Ministarstvo financija, koje je zaduženo za plaćanje kamata na hrvatski dug. Njihov budžet također je manji za 1,21 posto u odnosu na prošlu godinu. Treći najveći proračunski potrošač je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta čiji proračun iznosi 11,7 milijardi kuna i umanjen je za ravno dva posto.

Slijedi ga Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture s budžetom manjim jedan i pol posto te 5,2 milijarde kuna dopuštenih rashoda. Tu je i Ministarstvo unutarnjih poslova s rashodom od 4,3 milijarde kuna (0,25 posto smanjenja) te Ministarstvo socijalne politike i mladi koje će na raspolaganju imati 4,2 milijarde kuna ili 5,05 posto manje nego u 2015. godini.

U postotcima, najveći dobitnik je Ministarstvo gospodarstva čiji je proračun narastao za 24 posto te će iznositi 1,3 milijardi kuna. Poljoprivreda će na raspolaganju imati deset posto manje (2,3 milijarde kuna) jer se očekuje veće povlačenje novca iz EU fondova. Ministarstvu građevine proračun je srezan za 39 posto na 318 milijuna kuna zbog manjih potreba za sanaciju poplavljenih područja u Posavini.

Proračun Ministarstva branitelja, koje još uvijek bez ministra, smanjen je za 6,12 posto te će iznositi 859 milijuna kuna, što je 56 milijuna kuna manje u odnosu na godinu ranije.

Praktički nepromijenjeni ostali su troškovi Sabora (131 milijun kuna), Ustavnog Suda (27 milijuna kuna), Pravobranitelja za djecu i Pravobranitelja za ravnopravnost spolova i Ureda za nacionalnu sigurnost. Rashodi Vlade povećani su za 12 posto te će iznositi 187 milijuna kuna.

Proračunske smjernice Vlade pročitajte OVDJE.