Skup je uvodnim izlaganjem otvorio glavni ekonomist banke Hypo Hrvoje Stojić, koji je Hrvatsku usporedio s 'preokrenutom kornjačom koja se ne može preokrenuti'.

'Tako je to s ekonomijama – konkurentne ekonomije se okrenu i idu dalje', rekao je uz opasku kako su njegove prognoze za ovu godinu konzervativne zbog slabije potražnje u Europi i slabije domaće potrošnje.
Stojić je govorio i od deflaciji koja bi mogla odgoditi veće kupnje i investicije poduzeća koja imaju sve manja očekivanja od tržišta. Deflacija će se kaže, odraziti i na tržište nekretnina. Prokomentirao je Stojić i državni proračun te naglasio da ga ne vesele simbolične uštede i preveliko oslanjanje na prihodovnu stranu. 'Ima vremena za poboljšanja u 2017.', rekao je glavni ekonomist Hypa.

Klaus-Peter Willsch, član Odbora za gospodarstvo i energetiku njemačkog Bundestaga istaknuo je kako je Njemačka imala teške gospodarske probleme u dvijetisućitim godinama te kako je bila u začaranom krugu traljavog gospodarskog rasta i nezaposlenosti.

'Danas smo primjer svim članicama Europske unije i imamo rekordnu zaposlenost. Postigli smo sve ciljeve fiskalne politike i vratili se na dobar put. Za to treba imati politiku koja će biti predana takvoj zadaći, ne treba bježati od reformi, a treba mijenjati način razmišljanja', rekao je Willsch.

Nakon Stojićeva i Willschova izlaganja uslijedio je okrugli stol na kojem su pod moderatorskom palicom Tomislava Ćorića s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu govorili ekonomist Damir Novotny, Josip Budimir, član uprave Francka i HSLS-ov ekonomski strateg, Ante Žigman, savjetnik guvernera HNB-a, član Odbora za gospodarstvo i energetiku njemačkog Bundestaga Klaus-Peter Willsch te Nikola Mijatović s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Willsch ne može vjerovati da Hrvatska ne može proizvesti dovoljno hrane za svoje potrebe

Willsch je rekao da se Njemačka do sada relativno lako oporavljala od kriza jer ima snažno industrijsko tkivo kojem se uvijek može okrenuti. Najveće europsko gospodarstvo se nikada previše nije oslanjalo na sektor usluga kojem je Hrvatska posvećena u puno većoj mjeri. Dodao je kako ne može vjerovati da Hrvatska s svojim potencijalom i klimom ne može proizvesti dovoljno hrane za svoje potrebe.

Kritiku poreznog sustava iznio je Mijatović: 'Porezni sustav previše je složen. Za radikalne reforme nema vremena ni prostora. Radikalne reforme mogu se raditi u radikalnim vremenima, kakva su bila recimo tijekom velikosrpske agresije kada smo s njemačkim stručnjacima reformirali porezni sustav, a svaka nova vlada ga je dograđivala bez puno analize.'

Za Budimira je najveći problem u domaćem gospodarstvu prevelika državna potrošnja. 'Podsjećam da je Hrvatska po svim analizama jedna od zemalja s najvećom poreznom presijom u Europi. Moramo provesti reforme kako bi proveli fiskalnu konsolidaciju. To se mora napraviti pametno jer rezanje rashoda može imati jako teške posljedice', rekao je.

Dakle, mehanička rezanja rashoda mogli bi platiti jako velikim udarom na kvalitetu života i pad poslovne klime. Stoga Budimir predlaže reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava. 'Ne smijemo ni svaku mjeru nazivati reformom, jer već imamo inflaciju tog naziva, a manjak sadržaja. Povećanje cijena dopunskog nije reforma, prava reforma bi bila kada bi se sustav pružanja usluga digao na višu razinu', zaključio je Budimir.

Novotny je za austrijski model - što manje miješanje države u ekonomiju

Novotny je konstatirao da se nekad smatrao kejnzijancem, da se zalagao za državnu pomoć gospodarstvu, a danas se zalaže za takozvanu austrijsku konzervativnu školu koja zagovara što manje miješanja države u ekonomiju.

'Treba nam hladan tuš. U kratkom roku moramo promijeniti strukturu ekonomije i nadam se da će se uz pomoć Europske komisije to i dogoditi. Velike subvencije koje su odlazile u raznim smjerovima su stvorile neproduktivne strukture i interesne skupine koje danas stoje na putu reformama', rekao je Novotny i dodao kako nam je poduzetništvo vrlo slabo i kako je državna administracija neprijateljski nastrojena prema poduzetnicima.

Što se monetarne politike tiče, Žigman je rekao kako je HNB prije krize vodio oštru restriktivnu politiku zbog čega je bila pod velikim kritikama. Dakle, u dobrim vremenima, HNB je vodio restriktivnu politiku kako bi se zaustavio rast vanjskog duga i smanji deficit platne bilance koji je tada bio velik.

Žigman: U 15 godina jedino je provedena mirovinska reforma

'Uspjeli smo to zaustaviti. Nakon toga je došla kriza, a HNB je počeo otpuštati rezerve i namete na banke. Taj novac je povučen u Hrvatsku u vrijeme kada je nelikvidnost bila opće prisutna, nigdje se tada niste mogli zadužiti, a HNB je omogućio domaćim bankama da povuku novac iz inozemstva i stave ga na raspolaganje ekonomiji. Većina tog novca otišla je na financiranje proračunskog deficita', objasnio je Žigman.

Po njegovim riječima, za fiskalnu politiku najveći je problem to što se ništa značajno ne događa. Osim velikih pomaka i hladnog tuša, Žigman bi radije vidio puno malih. 'Prošla je vlada izdvajanje HZZO-a iz proračuna nazvala reformom, a to nije reforma. Jedina velika reforma koju je Hrvatska u proteklih 15 godina provela je reforma mirovinskog sustava. Ništa drugo nije napravljeno', zaključio je.