Dugo najavljivani porez na nekretnine uvest će se 2018., najprije u blažoj varijanti, a puno oporezivanje građevinskih objekata i zemljišta na temelju procijenjene vrijednosti nastupa 2020. godine. Prva promjena najviše će pogoditi vlasnike građevinskih zemljišta. Tko će najviše nastradati od punog poreza, još nije poznato, ali sudeći po planu rasta prihoda, porezne škare neće biti blage
Nacionalni plan reformi usvojen u četvrtak na Vladi predviđa uvođenje poreza na nekretnine, ali ne 2017., kako je ranije najavljivano, nego tek 2018. Oporezivanje nekretnina dio je strateške orijentacije prebacivanja poreznog tereta sa rada na imovinu. U Vladinom dokumenti navodi se da će kod prijedloga novih zakonskih rješenja u poreznoj sferi primarni cilj biti pronalaženje prostora za sniženje poreznih stopa, ali uz zadržavanje i povećanje prihoda kroz širenje porezne osnovice, uvođenje imovinskih ili ekoloških poreza te ukidanje oslobođenja, olakšica i izuzeća od oporezivanja.
Pritom bi najveće povećanje prihoda trebalo doći od poreza na nekretnine, koji će se uvesti u dvije faze. Do 1. siječnja 2018. trebao bi zaživjeti jednostavan porez na nekretnine koji će zamijeniti komunalnu naknadu.
Umjesto dosadašnje formule za razrezivanje komunalne naknade koja se temeljila na vrsti, lokaciji i kvadraturi nekretnine, ubuduće će se pri izračunu porezne osnovice uzimati u obzir još dvije varijable - starost i stanje nekretnine. Na taj način trebale bi se ispraviti postojeće nepravednosti u obračunu komunalne naknade jer će se plaćanje poreza približiti plaćanju prema vrijednosti. To znači da će, primjerice, u slučaja dva stana iste kvadrature veći porez plaćati vlasnik novijeg stana.
Jednostavni porez plaćat će svi oni koje već plaćaju komunalnu naknade što znači da će se oporezivati stambeni prostori, poslovni prostori i garaže te građevno zemljište koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti, ali i neizgrađeno građevno zemljište.
Uz promjenu kriterija oporezivanja, predviđa se i restriktivniji pristup prema poreznim olakšicama. Tako eventualna oslobođenja od poreza više neće biti u nadležnosti lokalne samouprave nego će biti regulirana kroz zakon.
Ova promjena najviše će pogoditi vlasnike građevinskog zemljišta budući da lokalne jedinice do sada nisu naplaćivale komunalnu naknadu na građevno zemljište, a ubuduće će morati plaćati porez.
Prihodi od poreza na nekretnine i dalje će pripadati jedinicama lokalne uprave i samouprave, a nakon predviđenih promjena u oporezivanju očekuje se povećanje prihoda do 15 posto što na godišnjoj razini iznosi oko 300 milijuna kuna.
U drugoj fazi, do 1. siječnja 2020. uvest će se puni porez zasnovan na procjeni vrijednosti nekretnina. Osim navedenog kriterija, zasad još nisu poznati ostali parametri koji će se koristiti za oporezivanje (porezne stope, izuzeća, olakšice).
Sudeći po ambicioznim projekcijama rasta prihoda, kriteriji oporezivanja će biti znatno oštriji od onih koje je predlagao bivši ministar financija Slavko Linić. Podsjetimo, prema Linićevu prijedlogu, građani bi mogli koristiti visoke porezne olakšice za prvu i drugu nekretninu tako da za većinu vlasnika nekretnina porezni teret ne bi bio veći od sadašnje komunalne naknade i postojećeg poreza na vikendice.
S druge strane, uvođenjem punog poreza na nekretnine Oreškovićeva ekipa očekuje povećanje prihoda od imovinskih poreza na razinu prosjeka Europske unije. A kako je udio prihoda od poreza na imovinu u ukupnim poreznim prihodima u zemljama EU-a otprilike pet puta veće nego u Hrvatskoj, od 2020. možemo očekivati sve samo ne nježan pristup u oporezivanju nekretnina.
