Tomislav Boban naglasio je da je najavljena privatizacija nekoliko tvrtki iz državnog portfelja u skladu s važećom strategijom koja je na snazi od 2013. do 2017. godine. 'Moramo voziti paralelni slalom - s jedne strane puniti državni proračun kroz privatizaciju, a s druge mijenjati sustav upravljanja državnim poduzećima', rekao je Boban, naglasivši da se privatizacijom državnih udjela u četiri kompanije želi poslati pozitivna poruka ulagačima i agencijama za rejting.

Dodao je da liste na kojima su tvrtke za privatizaciju ne znače i njihovu brzu i automatsku prodaju, jer treba još puno toga napraviti u pripremi dokumentacije i drugog, a ne zna se ni hoće li investitora i stvarno biti.

Krešimir Sever protivi se brzoj privatizaciji i smatra da je potrebno provesti javnu raspravu o tome koje su tvrtke od strateškog i posebnog državnog interesa. Prema njegovom mišljenju, odluku o skidanju osam tvrtki s popisa strateških nije smjela donijeti Vlada, već je o tome trebao odlučivati Hrvatski sabor. Posebno se osvrnuo na primjer ACI-ja. 'ACI je skinut s popisa strateških tvrtki iako je predsjednik Vlade javno rekao da neće ići u prodaju', rekao je Sever, ističući da je ACI strateška tvrtka koja dobro posluje.

Za razliku od Severa, Korunić smatra da ACI zaostaje i gubi konkurentsku prednost. 'Druge marine su bolje i imaju bolju uslugu', tvrdi Korunić, a smatra da država ima prevelik utjecaj u gospodarstvu. Naglasio je primjere Češke i Slovačke, država koje su uspješnom privatizacijom uspjele privući kvalitetne investitore. 'Danas je Češka na razini Francuske i mi više ne možemo s njom stati u istu rečenicu', zaključio je Korunić.

Upozorio je da Hrvatska nema puno manevarskog prostora zbog visokog javnog duga. 'Kada trošak kamata prijeđe 10 posto proračuna, država upada u dužničko ropstvo, a mi smo blizu te granice', rekao je Korunić. Zato smatra da se isplati prodati udjele u Ini ili HEP-u kako bismo, uz prateće reforme, izbjegli upadanje u dužničko ropstvo.

Kao uspješnu formulu za privatizaciju velikih kompanija navodi Poljsku, državu koja je putem burze prodavala manjinske udjele nakon čega je došlo do promjena u korporativnom upravljanju i brzog rasta. 'Država je svaki novi udjel prodavala po znatno višoj cijeni jer su te tvrtke postale znatno efikasnije zbog izlistavanja na burzi i unapređenja upravljanja', poručuje Korunić te predlaže da se na sličan način krene u privatizaciju HEP-a i HAC-a.

Spomenuo je i primjer Rumunjske, države koja je trenutno hit među svjetskim investitorima jer je značajan dio imovine povjerila na upravljanje renomiranom fondu Templeton.

Dubravo Štimac slaže se s Korunićem da država ima preveliki utjecaj na gospodarstvo te da je privatizacija nužna kako bi se unaprijedilo korporativno upravljanje. Naveo je primjer Podravke, tvrtke koja je počela napredovati tek nakon što je država izgubila upravljačku kontrolu. 'S druge strane, Petrokemija je ostala u većinskom državnom vlasništvu i danas je u velikim problemima', dodao je Štimac.

Naglasio je kako je mirovinskim fondovima cilj smanjiti udjel državnih obveznica i povećati udjel dionica u svojim portfeljima. 'Da bismo to ostvarili, potrebni su nam kvalitetni projekti. Bilo bi razumno 20 posto, odnosno od 14 do 15 milijardi kuna prebaciti iz obveznica u dionice', poručuje Štimac.