Za financiranje proračunskog deficita i otplatu dugova država se u 2016. planira zadužiti za oko 24 milijarde kuna. Već za mjesec dana Ministarstvo financija morat će isplatiti 3,5 milijardi kuna u ime domaće obveznice izdane 2011. godine. Bez obzira na političku krizu stručnjaci smatraju kako, barem u 2016., Hrvatska može to uredno servisirati. Ali ako i u 2017. uđemo s nestabilnom Vladom, mogli bismo se naći u grdnim problemima
Naime, iduće godine čekaju nas obaveze od rekordnih 26,6 milijardi kuna samo za vraćanje dugova (nije uključen deficit). Koliko su strani investitori osjetljivi na političke potrese najbolje pokazuje neuspjeli pokušaj izdavanja euroobveznice od milijardu eura početkom lipnja
Novo izdanje domaćih obveznica u srpnju
Dijelom tog novca planiralo se pokriti spomenutih 3,5 milijardi kuna. Ovako će ministar financija Zdravko Marić morati sredstva potražiti na hrvatskom tržištu. Iz resornog ministarstva nam je potvrđeno kako će novo izdanje obveznica domaćim investitorima ponuditi u srpnju
Iako je Marić član tehničke Vlade, njoj zakoni dopuštaju zaduženje kako bi se uredno ispunjavale obaveze.
Postavlja se pitanje hoće li Hrvatska uopće ove godine izlaziti na strano tržište i može li oslanjajući se samo na vlastito dvorište vraćati dugove.
Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke, vjeruje kako u ovoj godini s javnim financijama neće biti problema.
'Iako međunarodno izdanje obveznica nije uspjelo, vjerujem kako se to može napraviti na domaćem tržištu koje je likvidno. Uz to čeka nas turistička sezona i samim tim punjenje proračuna će biti dobro. S obzirom na političke okolnosti, smanjit će se državna potrošnja na kapitalna ulaganja što će pozitivno utjecati na deficit', mišljenja je Šantić.
'Strani investitori žele stabilnu vladu'
Prije formiranja nove vlade Šantić ne očekuje ponovni pokušaj zaduživanja na stranom tržištu.
'Investitori žele uvjerljiv paket reformi. Na osnovu toga se formira cijena zaduživanja. Tehnička Vlada im to ne može ponuditi. Dok se ne formira stabilna vlast, nije realan izlazak na vanjska tržišta', rekao je za tportal Šantić.
Međutim, upozorava kako zaduživanje samo na domaćem tržištu ne može biti dugoročno rješenje jer nas čeka izazovna 2017. godina
'Iduća će godina biti ključna. Tada imamo dvije velike domaće obveznice, jednu međunarodnu plus krediti', istaknuo je Šantić.
Pitanje je i kako će na hrvatsku političku krizu reagirati kreditne agencije S&P, Fitch i Moody's. Najavljeno je kako će one tijekom srpnja izaći sa svojim ocjenama. Daljnje rušenje rejtinga moglo bi nam dodatno pogoršati uvjete zaduženja. Šantić smatra kako će agencije ipak pričekati parlamentarne izbore u rujnu.
Lalovac: Ako dočekamo zimu bez vlade, bit će velikih problema
'Vjerujem da će čekati rezultate izbora koji će pokazati je li politička kriza gotova ili će Hrvatska i dalje imati problema', mišljenja je Šantić.
Reakcije kreditnih agencija boji se i bivši SDP-ov ministar financija Boris Lalovac. U slučaju da izađu s negativnim ocjenama tada će, kaže on, Hrvatska možda morati odustati od zaduživanja na stranom tržištu
'Marić mora vidjeti što će s euroobveznicom. Hoće li je uopće izdavati ili će je povući. U tom slučaju morat će tražiti druge izvore financiranja na domaćem tržištu. Ljeti ima više prihoda od PDV-a zbog turističke sezone. Mirovinski fondovi mogu mu pokriti tu razliku jer oni imaju tu brzu likvidnost', rekao je Lalovac.
I on smatra kako Hrvatska u ovoj godini ne bi trebala imati problema s javnim financijama odnosno sa servisiranjem dugova, ali sve uz pretpostavku da se nakon izbora u rujnu brzo formira stabilna vlast.
'Bit će velik problem ako ne budemo imali vladu do studenog ili prosinca. To bi ozbiljno poljuljalo vjerodostojnost javnih financija', upozorio je Lalovac.
