Udruga Franak, tri mjeseca nakon što je prijavila Vladu RH zbog odbijanja davanja potrebnih informacija u vezi s potencijalnom arbitražom, dobila je Zaključak povjerenice za informiranje kojim se nalaže Vladi da dostavi Udruzi Franak obrazloženu odluku o tome što banke traže prije pokretanja arbitražnih postupaka u Washingtonu, obznanio je Aleksić i upozorio kako je riječ 'o još jednom primjeru koji govori o ponašanju Vlade u konkretnoj situaciji vezanoj uz konverziju gdje se nepotrebnom tajnovitošću stvaraju dodatne tenzije i strahovi'.

U međuvremenu, podsjetimo, Europska komisija (EK) je uputila Hrvatskoj prije gotovo mjesec dana opomenu u kojoj od Hrvatske traži obrazloženje tzv. Zakona o konverziji kako bi mogla prosuditi o usklađenosti toga zakona s pravom Europske unije te o eventualnom daljnjem postupku. Na konferenciji za medije s obzirom na to da u postupku utvrđivanja kršenja prava EU može postojati nekoliko mogućnosti poput one da zemlja članica od koje je zatraženo da svoj sporni zakon uskladi s pravom EU-a, to odbije učiniti, udruga Franak je podsjetila da može uslijediti postupak na Europskom sudu pravde (ECJ) i da EK od tog suda može zahtijevati da novčano kazni članicu.

Međutim, ako se članica postavi na pravi način i obrazloži kako ne postoji kršenje EU prava, do novčane kazne uopće ne dolazi, upozorio je Aleksić i poručio: 'Stoga je potrebno zaustaviti plašenje građana nekakvim katastrofičnim scenarijem vraćanja stotina milijuna eura bankama iz proračuna.'

Tko u ime RH EK dostavlja argumentaciju oko konverzije?

S obzirom na to da 'iz javnih istupa EK te stidljivih i sporadičnih izjava pokojeg ministra u Vladi nije uopće jasno tko Komisiji u ime Vlade dostavlja argumentaciju, činjenice i obrazloženja vezane uz slučaj Franak te Zakon o konverziji, Udruga Franak će EK u kratkome roku poslati očitovanje o samom slučaju te o Zakonu o konverziji sa svim činjenicama i dokazima. Također, podsjetit će Komisiju da im već godinu dana u ladicama leži argumentirana prijava udruge Franak zbog kršenja EU prava, i to od Vrhovnog suda RH', pobrojao je Aleksić i javno udijelio nekoliko savjeta kojima, unatoč svemu, udruga Franak želi pomoći Vladi i Hrvatskoj.

'Vlada treba EK objasniti da postoji zadovoljavajuća proporcionalnost u konverziji kredita u švicarcima koja se temelji na činjenici da učinak konverzije nije milijardu eura, nego je to smanjenje glavnice uvećano za učinak manjka i preplate, učinak koji iznosi oko 850 milijuna eura. Na poreznim olakšicama putem kojih će banke vratiti 20 posto učinka konverzije odnosno 170 milijuna eura, nakon čega se učinak konverzije za banke smanjuje na 580 milijuna eura', pobrojao je Aleksić.

Podsjetio je i na činjenicu da su svi krediti u francima bili vezani uz jednostrano promjenjive kamatne stope čija je promjena u sedam poslovnih banaka sudski utvrđena nezakonitom i da su Zakonom o konverziji banke abolirane u isplati iznosa nezakonito stečenih kamata u kreditima u švicarcima te nisu vratile dužnicima preplaćene kamate na temelju kolektivne pravomoćne sudske presude.

'Dio dužnika nije pokrenuo sudske postupke, a nakon konverzije 50.000 dužnika to vjerojatno neće ni učiniti, pa banke na temelju toga neće ostati bez dodatnih 400 milijuna eura čime se učinak konverzije smanjuje na 180 milijuna eura, a tu je i činjenica da su svi krediti konvertirani u kredite u eurima, i to po znatno višim kamatnim stopama, uz nedopuštenu primjenu sudski utvrđenih nezakonitih povećanja tih kamatnih stopa', također je podsjetio Aleksić.

Udruga Franak izračunala je koliko iznosi šteta za banke

Uz činjenicu da se za određeni postotak smanjio i udio loših kredita, čime su banke povećale naplativost svojih kreditnih plasmana, statistika pokazuje da se udio loših kredita između 30. rujna 2015. i 31. ožujka 2016. smanjio za 10 posto odnosno za 630 milijuna eura što učinak konverzije svodi na konačnih nula eura troškova za banke, jer uz naplatu prosječne kamatne stope pet posto za 10 godina banke će uprihoditi 173 milijuna eura dobiti od kamata iz tih bivših loših kredita. Naposljetku, banke su nakon gubitaka 2015. zbog konverzije, u prvome kvartalu 2016. ostvarile bruto dobit 200 milijuna eura odnosno 150 posto više nego u prvome kvartalu 2015. godine.

Pobrojavši sve to, Aleksić je zaključio kako bi 'ta objašnjenja bila dovoljna za EK da prekine postupak i da ne tuži Republiku Hrvatsku zbog kršenja EU prava. 'Čak kada se to i ne bi dogodilo, vjerujemo da bi ECJ prihvatio argumentaciju Republike Hrvatske jer je ona istinita i iz nje se vidi da je konverzija bila više nego proporcionalna te da banke u stvari nemaju nikakvu štetu, nego su samo knjigovodstveno otpisale ono što bankama nije niti pripadalo', upozorio je Aleksić.

Vlada treba braniti građane, a ne interese banaka

Još jedan korak koji država treba učiniti jest da 'odmah pokrene državne inspekcije i HNB na suradnju s DORH-om povodom naše prijave radi naplate prekršajnih kazni bankama koje nisu sa svojim dužnicima ugovorile fiksne kamatne marže. Time bi u državni proračun prikupila između devet i 25 milijardi kuna prekršajnih kazni od banaka i odgovornih osoba u bankama', izračunali su u udruzi Franak iz koje Vladu upozoravaju i da po hitnoj proceduri treba 'zakonski utvrditi metodologiju za određivanje dosad neugovorenih fiksnih kamatnih marži koje ne smiju biti veće od marži kakve bi bile ugovorene na početku svakoga pojedinog ugovornog odnosa između banke i dužnika'.

Zahvaljujući svemu navedenom, ističe Aleksić, 'odagnalo bi se sve opasnosti po proračun, čak bi se smanjio i deficit, a bankama, koje već više od 10 godina nezakonito posluju sve pod blagoslovom HNB-a i uz nemoć vlasti da to spriječi, stalo bi se na kraj, a zadaća Vlade je da brane svoje građane, a ne financijske interese banaka'.

'Dužnici, ne bojte se'

'Banke konverzijom nisu izgubile ništa. Naravno, lažu kao i obično, konverzija je dobra za njih, dobra za nas i za državu. Ta konverzija je najbolje što se dogodilo u monetarno-financijskom sustavu u zadnjih 10 godina', zaključio je Aleksić, a Dominik Vuletić s Katedre za pravo Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu poručio je dužnicima: 'Nemojte se bojati. Ne bojte se ogromnih iznosa. Udruga Franak je izračunala da oni nisu osnovani. Iznos od 1,1 milijardu eura nije iznos koji bi poslovne banke mogle na ime štete zahtijevati od Republike Hrvatske.'

'Zakon o konverziji vatrogasna je mjera koja je spasila brojne živote hrvatskih obitelji. Ne trebamo se bojati postupka pred sudom u Luksemburgu. Ne znači da će EK uspjeti u svom naumu', naglasio je Vuletić i poručio: 'Republika Hrvatska ima svoje argumente i trebala bi ih braniti.'